Krznarić
Informacije o prezimenu Krznarić
Ispod u komentarima se nalaze prikupljene informacije i iskustva posjetitelja vezana uz prezime Krznarić.
Ova stranica se kontinuirano nadopunjuje novim saznanjima o porijeklu i značenju prezimena zahvaljujući vašim upisima.
Do sada je zabilježeno 2 komentara vezano uz prezime Krznarić.
Stari Otočki rod. Najstarija rodovska zajednica Krznarića nastala je u 15. st. na području Gacke. Prvi put se ovo prezime spominje god. 1508. u okolici Kosinja, u selu Šćitari (Jandrija Krznarić).
U popisu porodica tvrđavnog naselja Otočac i vojne posade tvrđave Otočac, ova obitelj se spominje 1551. godine. Razvijaju rodovska naselja Lug i Varoš, a nekoliko obitelji iseljava u Gradišće u Austriji. Održali su se sve do kraja 17. st. u tvrđavnom naselju Otočac. U 17. st. Krznarići se iz Otočca raseljavaju u Brinje, Križpolje, Letinac, Lipice i Stajnicu. U brinjskom tvrđavnom naselju imali su god. 1701. pet porodica. Krznarići su uglavnom služili kao graničarski časnici, pa su zbog potrebe službe naselili i druge dijelove Like, posebno u Udbinu.
Plemstvo i grb podijelio je kralj Leopold I. 8. ožujka 1668. godine Gregoru Krznariću. Hrvatski Sabor potvrdio je ovu odluku 6. studenog 1668.
Zemljišne knjige Ogulinske regimente za Stajnicu iz 1780. sadrže podatke za dvije kućne zadruge.
Danas Krznarića kao ličkih starosjedilaca ima u Brinju, Dabru, Otočcu, Ogulinsko-modruškoj udolini, Slunju i okolici i Udbini. Tijekom povijesnih migracija u 19. i 20. stoljeću značajnije se naseljavaju u Andrijaševce, Otok, Retkovce, Rokovce (sve u okolici Vinkovaca), Belišće, Hrastelnicu, Budaševo i Cerje (okolica Siska), Dalj, Daruvar, Čazma i okolica, Husain, Ilova i Kutina s okolicom, Đakovo, Đurđevac, Gornje i Donje Plavnice (Bjelovar), Karlovac, Lipovača (Slunj), Lomnica (Velika Gorica), okolica Slavonskog Broda, Molve (Đurđevac), Osijek sa okolicom, Podvinje (Slavonski Brod), Požega i okolica, Repaš (Đurđevac), Sisak, Valenovac (Orahovica), Varaždin, Vinkovce, Viroviticu, Vukovar, Zaluka (Karlovac) okolicu Županje i Zagreba.
(izvor: http://www.stajnica.com )
Krznarići su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Senja, a prema nekim izvorima iz Brinja u Lici. Razmjerno najviše Krznarića u proteklih sto godina rođeno je u Križu Kamenici kraj Senja, gdje se svaki četvrti stanovnik prezivao Krznarić. U Hrvatskoj danas živi oko dvije tisuće Krznarića u oko šesto domaćinstava (274. prezime prema brojnosti). Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.
Glavni migracijski pravci Krznarića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Brinja i Otočca u Zagreb te iz Brinja u Dugo Selo.
Krznarići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 106 općina i 170 naselja, pretežito u urbanim sredinama (56%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (300), Brinju kraj Senja (140), Križpolju kraj Otočca (80), Vinkovcima (70) i u Molvama kraj Đurđevca (60).