Donje Postinje – podrijetlo imena i zaseoci naselja
Broj stanovnika po spolu i rasponu godina (popis 2021.):
| Spol | Ukupno | 0-19 g. | 20-39 g. | 40-64 g. | 65+ g. |
|---|---|---|---|---|---|
| Ukupno | 84 | 16 | 12 | 27 | 29 |
| Muško | 38 | 3 | 6 | 12 | 17 |
| Žensko | 46 | 13 | 6 | 15 | 12 |
Značenje naziva Donje Postinje
Naziv Donje Postinje dvočlani je ekonim sastavljen od pridjeva donje i imenice Postinje.
Prvi dio naziva – donje – označava niži položaj naselja u prostoru, odnosno mjesto koje se nalazi u dolini ili na nižem terenu u odnosu na drugo naselje. Ovakva je konstrukcija vrlo česta u hrvatskoj toponimiji i koristi se za razlikovanje naselja prema njihovu zemljopisnom položaju.
Podrijetlo imena Postinje
Naziv Postinje složenica je nastala od prijedloga pod i riječi stinje, ikavskog oblika zbirne imenice stijenje.
Izvorni oblik naziva bio je Podstinje, što potvrđuje i povijesni zapis u izvješću s pastirskog pohoda trogirskog biskupa Didak Manola iz razdoblja 1755. – 1766.
Prijedlog pod označava položaj ispod nečega. U ovom slučaju naziv upućuje na zaselak smješten ispod stijena, odnosno pod stijenjem.
Slični toponimi s prijedlogom „pod“
U hrvatskoj toponimiji postoji velik broj naselja čiji naziv započinje prijedlogom pod. Neki od primjera su:
- Podbilo (Senj)
- Podbrđe (Kutina)
- Podbrežje (Ozalj)
- Podgora (Makarska, Ston, Pregrada)
- Podgrađe (Benkovac, Omiš, Vukovar)
- Podstrana (Split)
- Podšpilje (Vis)
- Podosoje (Imotski, Vrlika)
Slični primjeri nalaze se i u Bosni i Hercegovini, primjerice Podgora, Podgradina, Podhum ili Podkraj.
Značenje riječi stinje
Drugi dio složenice – stinje – zbirna je imenica nastala od riječi stina uz dodatak nastavka -je (stin + je = stinje).
Ona označava skup stijena ili kameniti teren.
Riječ stijena prisutna je i u drugim hrvatskim nazivima mjesta, primjerice:
- Bijela Stijena (okolica Nove Gradiške)
- Podstena (Delnice)
- Podstene (Čabar)
- Stinica (Senj)
- Stinice (predio grada Splita)
Zaseoci sela Donje Postinje
Moseć Postinjski
Naziv Moseć Postinjski sastoji se od imena planine Moseć i pridjeva postinjski, koji označava pripadnost naselju Postinje.
Planina Moseć prostire se od Drniša do Gizdavca i ima tri glavna vrha:
- Movran – 843 m
- Krpušnjak – 796 m
- Kragljevac – 790 m
Prema tumačenju povjesničara M. Matasa, jedan od vrhova Rimljani su nazivali Montem secondi. Pretpostavlja se da su se kroz kasnije jezične promjene iz tog naziva razvili današnji oblici imena Moseć.
Međutim, ovo tumačenje nije potpuno potvrđeno. U hrvatskoj toponimiji latinsko on često prelazi u u (primjerice u nazivu Muć nastalom od latinskog monticellus), što se u slučaju naziva Moseć nije dogodilo. Zbog toga se podrijetlo imena ove planine i dalje smatra nedovoljno objašnjenim.
Mačkovac
Naziv Mačkovac izveden je od riječi mačka, naziva domaće životinje.
Radi se o sisavcu s pandžama koji pripada vrsti Felis catus, poznatom po lovu na miševe i prilagodbi životu uz čovjeka.
U Hrvatskoj postoji više naselja s istim ili sličnim nazivom:
- Mačkovac (okolica Slatine)
- Mačkovac (okolica Nove Gradiške)
- Mačkovec (okolica Čakovca)
Srodni nazivi su i:
- Mački (Hrvatsko zagorje)
- Mačkovo Selo (okolica Petrinje)
U Bosni i Hercegovini također postoje tri naselja s nazivom Mačkovac, i to pokraj Bosanske Gradiške, Uskoplja (Gornji Vakuf) i Lopara.
Naziv naselja najvjerojatnije je nastao prema nadimku, prezimenu ili lokalnoj povezanosti s nazivom životinje.
Zaključak
Naziv Donje Postinje potječe od starijeg oblika Podstinje, koji opisuje položaj naselja ispod stijena. Takav način imenovanja tipičan je za krški kraj Dalmatinske zagore, gdje su prirodne značajke terena često određivale nazive naselja.
Zaseoci poput Moseća Postinjskog i Mačkovca dodatno svjedoče o snažnoj povezanosti lokalne toponimije s reljefom, prirodom i jezičnom tradicijom.
Izvor: Hrvatski rodovi općine Muć
