Donje Postinje
Dvočlani se ekonim sastoji od pridjeva donje i imenice Postinje.
Prvi član ekonima pridjev pod već je s toponimijskog motrišta obrađen u ovoj knjizi (Donje Ogorje).
Imenica Postinje je složenica koja se sastoji od prijedloga po(d) i stinje, ikavskog oblika zbirne imenice stijenje.
Drugi član ekonima nekoć je glasio Podstinje, kako je primjerice upisano u izvješću s pastirskog pohoda trogirskog biskupa Didaka Manole (1755-1766).
Prijedlogom pod označuje se ono što se nalazi ispod nečega, u ovom slučaju zaselak se nalazi ispod stijenja (stinja), pod stijenjem (stinjem).
Evo nekoliko primjera iz hrvatske ekonimije: Podbalje Gornje (Imotski), Podbilo (Senj), Podbrđani Vojakovački (Križevci), Podbrđe (Kutina), Podbrest (Varaždin), Podbrezovica (Krapina), Podbrežje (Ozalj), Podcetin (Slunj), Podcrkavlje (Slavonski Brod), Podgora (Ston, Pregrada, Makarska ), Podgrađe (Benkovac, Stubica, Vukovar, Omiš), Podhumlje (Vis), Podimoć (Ston), Podorljak (Šibenik), Podosoje (Vrlika, Imotski), Podprolog (Vrgorac), Podstrana (Split), Podstražje (Vis), Podšpilje (Vis), Podumci (Drniš).
Brojni su primjeri i u Bosni i Hercegovini: Podgaj (Rogatica, Srebrenica, Tomislavgrad), Podgora (Brčko, Fojnica, Lopare, Vlasenica), Podgradina (Cazin, Glamoč, Livno), Podgreda (Nevesinje, Glamoč), Podhum (Livno, Konjic), Podkraj (Livno, Glamoč, Travnik), Podosoje (Bileća, Kotor Varoš, Srebrenica, Šipovo, Trebinje).
Drugio dio složenice stinje je ustvari zbirna imenica izvedena od stina i dometka –je (stin + je = stinje).
Imenica stijena nazočna je u hrvatskoj ekonomiji: Bijela Stijena (Nova Gradiška), Podstena (Delnice), Podstene (Čabar), Stinica (Senj), Šepci Podstenski (Delnice), Zastenice (Rijeka), Stinice (predio grada Splita).
Zaseoci sela Donje Postinje
MOSEĆ POSTINJSKI
Dvočlani se ekonim sastoji od oronimijske imenice Moseć i pridjeva posvojnog postinjski, izvedenog od ekonima Postinje.
Planina Moseć, koja se prostire od Drniša do Gizdavca, ima tri vrha (Movran - 843 m, Krpušnjak - 796 m i Kragljevac - 790 m).
Jedan od ta tri vrha, smatra M. Matas, Rimljani su zvali Montem secondi iz čega se naknadanim jezičnim transformacijama lako mogao stvoriti sadašnji oblik imena Moseć, koji se primjenjuje za cijelu planinu od Drniša do Gizdavca. Međutim, ako je uvijek latinsko „on“ davalo hrvatsko „u“ (primjerice u ekonimu Muć nastalo od latinskog monticellus = brdašce ili Mutogras, naselja između Splita i Omiša, kojeg je naziv nastao od monten grassum), zašto se to nije dogodilo i oronimu Moseć? Dakle, oronim Moseć s jezičnog motrišta smatramo još neobjašnjenim.
Drugi dio ekonima postinjski je s toponimijskog motrišta veće obrađen u ovoj knjizi (Donje Postinje).
MAČKOVAC
U Hrvatskoj postoje tri naselje s nazivom Mačkovac, i to pokraj Slatine (Podravske), Nove Gradiške i kajkavski modificirani Mačkovec pokraj Čakovca. U Hrvatskoj postoje još i naselja: Mački u Zagorju i Mačkovo Selo pokraj Petrinje.
U bosansko-hercegovačkoj ekonomiji su tri naselja s nazivom Mačkovac, i to pokraj Bosanske Gradiške, Uskoplja (Gornji Vakuf) i Lopara (općinsko središte na tuzlanskom području).
Dakle, ekonim Mačkovac je izvedenica od imenice mačka, naziva domaće životinje (Felis catus), sisavca s pandžama, koja lovi miševe.
Poveznice: Donje Postinje | selo | zaseok | moseć postinjski | mačkovac | postinje |
Ostala mjesta
• Bračević • Crivac • Donje Ogorje • Donje Postinje • Donji Muć • Gizdavac • Gornje Postinje • Gornje Ogorje • Gornji Muć • Mala Milešina • Neorić • Pribude • Radunić • Ramljane • Sutina • Velika Milešina • Zelovo •
Oglas
Facebook komentari
Neregistrirani korisnik
Pretraži Ogorje.net
Zadnji upiti o prezimenima: