Zagorac
Prezime je s jezičnog motrišta istovjetno s etnikom Zagorac, nazivom stanovnika Zagore ili pak Zagorja.
Danas u Hrvatskoj živi 1.000 osoba s prezimenom Zagorac (Zagreb, Cetinska krajina, Turopolje, Banovina).
Zagorci se na mućkom području pojavljuju u austrijskom zemljišniku iz 1835. godine, kada je u Crivcu upisana obitelj Bože Zagorca.
Popis stanovništva 19848. godine zatekao je u Crivcu dvije obitelji tog roda.
Danas u Crivcu živi jedna 6-člana obitelj s prezimenom Zagorac.
Starina roda Zagorac je u Otišiću u Cetinskoj krajini, gdje su pripadanici tog roda pravoslavne vejroispovijesti.
I livanjski Zagorci, danas nastanjeni u Donjim Kazancima, Sajkoviću i Provu, također su starinom u Otišiću, a svojedobno se dio njih prezivao Obućina.
Izvor: Hrvatski rodovi općine Muć.
Signatura: HR–DAZD–51, Naziv fonda: Bilježnici Knina
Javni bilježnik MARCANTONIO de LEVA
GODINA 1788-1808, Svežanj I
Dana 19.10.1795.
– Lazo Gajić pok. Ivana i Zekan Gajić pok. Nikole oba iz Otišića + Miajlo Borković pok. Ilije iz Otišića
— izjava za dva komada zemlje koji se nalaze uz parohijalnu crkvu koji su posjednuti od Jovana Zagorca pok. Nikole
– svjedoci alfir Ive Mirčeta pok. Jure iz Vrlike i Ilija Maljanac pok. Laze iz Otišića
Signatura: HR–DAZD–51, Naziv fonda: Bilježnici Knina
Javni bilježnik MARCANTONIO de LEVA
GODINA 1788-1808, Svežanj I
Dana 10.06.1794.
– kap. Ilija Stojsavljević pok. Tome iz Otišića + Petar Dragić od Todora, Božo Zagorac od Jovana i Lazo Zagorac pok. Nikole, svi iz Otišića
– svjedočenje da obitelji Dragić i Zagorac imaju tri osobe u javnoj službi, a obitelji od Pavla Gajića, Bože Krivošije osam i Mitra Rašića sedam osoba u javnoj službi
– svjedoci Nikola Prkljašić pok. Bile i Ćiro Dragić od Vase, oba iz Otišića
prezime zagorac pojavljuje se u crkvenim knjigama i prije 1835 god. u crivacu kao katolici koji ima osam familija"Hrvatski rodovi Općine Muć" nije istinit pisao ga je nepismen čovjek koji nije provjeravao DRAGAN ZAGORAC