Žaja
Prezimena Žaja, Džaja, Đaja su inačice istog prezimena, a one su rezultat onodobnog nesređenog stanja ortografije hrvatskog jezika. Tako se primjerice prezime Džaja zbog glasa „dž“ sve do Ljudevita Gaja piše samo u livanjskim maticama na ravno sedam načina: Chaja, Giaja, Gxaja, Cxajja, Caja, Xaja, Czaja, što se može čitati na različite načine: Džaja, Đaja, Žaja i Čaja.
Što se tiče jezičnog postanja tog prezimena, M. Džaja i K. Draganović drže da su mu korijeni u albanskom jeziku, u kojem je „gja“ neodređeni oblik imenice i „gjaja“ određeni oblik a znači stvar, blago, stoka. Ne znači, dodaju pastira, jer za taj pojam Albanci imaju riječ „bariu“ ili rjeđe „čoban“. Tako bi možda obitelj, koja se među drugima isticala brojnom stokom , mogla nazvati Đaja ili Džaja odnosno Žaja.
M. Nosić smatra da prezime Džaja, pa dakle i Žaja, s jezičnog motrišta potječe iz turskog jezika, u kojem caid (čita se džaid) znači osobu koja ima kovrčavu, kudravu kosu.
Danas u Neoriću živi 3-člana obitelj s prezimenom Žaja.
Starinom su iz Aržana (Imotska krajina), gdje se pišu kao Žaje, a u Medovu Docu, također u Imotskoj krajini, te na livanjskom području i na kupreškoj visoravni kao Džaje. U okolici sjevernohercegovačkog grada Konjica nalazi se selo Džajići, naseljeno stanovnicima islamske vjeroispovijesti. Prije doseljenja u Aržano pripadnici tog roda živjeli su u Klisu ili u neposrednoj blizini znamenite tvrđave. Progodom širenja na livanjsko područje rascijepili su na dvije grane: jedni su i dalje ostali s prezimenom Džaja, a drugio dio je uzeo prezime Klišanin kao spomen na svoju prastarinu. O tome opširnije u odjeljku ove kinjigu o rodu Koljanin.
Danas uz Žaje na Aržanom i Prisici, na livanjskom području Džaje žive u Donjim Držanlijama, rapovinama, Donjim i Gornjim Rujanima, te u Lištanima,a sviju ih povezuje zajedničko podrijetklo iz Aržana. Slično je bilo i s pripadnicima tog roda na glamočkom području, gdje su bili nastanjeni u Ćoslijama, Mladoševcima i u gradu Glamoču Također na kupreškoj visoravni Džaje su bile nastanjne u Malovanu i u Koprivnici, zatim u okolici Banja Luke, Viteza, Kiseljaka (tu se pišu kao Čaje), te u Dubrovniku,gdje se pišu Đaje.
JA SAM TOMISLAV ŽAJA IZ ŠIBENIKA I POTJECEM IZ KRUŠEVA(PRIMOŠTEN),SVI ŽAJIĆI IZ KRUŠEVA SU "VRANJINI"JER SE POK.PRADID IZ VINOVCA UDA U KRUŠEVO ,SAD NAS VRANJINIH IMA VEĆ KO ZNA KOLIKO I SVUGDI PO SVITU..
Ovaj podatak sam pronašao tek nedavno:
U Sinju oko 1700. godine su živile obitelji prezimenom "Ursa zvani Žaja".
"Žaja" je upisivano tada u katoličke matice u obliku "Xaja".
U Livno danas ima i Džaja i Ursa.
U livanjskim maticama donjeg polja (od Livna prema Grahovu) pritežno su stari upisi "Žaja" koji vrimenom prilaze na oblik "Džaja", dok u gornjem polju (od Livna prema Duvnu ili Buškom Blatu) pritežno su stari upisi "Čaja" koji kasnije isto prilaze na "Džaja".
Ja sam iz sela Radonić i tu u našem selu ima zaseok Žaje i tu nas im 6-7 kuća Žaja ali i otac i djed su mi prije bili Džaja ali su kasnije promijenili u Žaja
Pozdrav, samo da obaestim pristutne da postoji jos jedno selo iliti naselje Dzajici kod Banja Luke u selu Kola, svi se naravno prezivaju Dzajic, a vecina je emigrirala u grad ili u inostranstvo tako da je veoma malo njih ostalo na selu. Inace i ja sam odatle. Moj deda mi je pricao da su nasi Dzajici poreklom iz Crne Gore, okolina Herceg-Novog. Koliko je to istina ne znam, on vise nije ziv.
Moj otac rođen je u Radoniću općina Drniš 1933
U istom selu postoje Džaja i Žaja
Prema Milanu Bosancu("Prosvjetin imenoslov,Zagreb 1984),prezime Dzaja je hipokoristik od imena Dzebrail i Dzelalija.Orijentalista A.Skaljic je naveo da je Dzebrail "andjeo preko koga je Muhamedu dosla bozja objava.Ar.Gabra'il,lat-grc.Gabriel od heb.Gabhri'el="bozji covjek;boozji vojnik".Od gebher-covjek i El-Bog(U Bibliji to je arhandjel Gabriel ili Gavrilo);Dzelalija <tur.Celali(licno m.ime),od ar.g a l a l i ="velicanstven;uzvisen;mocan;slavan "…
Medjutim,prof.Petar Skok navodi nastanak prezimena Zaja od rijeci zedj;
"zedj,gen.-i(Vuk)=(prijelaz iz i u deklinaciju
a)z e dj a f(vuk)=(prijelaz e>a poslije palatala,cf.zalac)zadj f pored zadja=zeja(ZK)=zaja(cakavski,Marulic,takodjer dalmatinsko prezime Z a j a,pisano na toskansku G i a j a=D j a j a)…ie.korijen*g u h e d h…,avesta j a i b y e m i="molim",ir.g u i d i m="molim"…
Izvor:P.Skok,Etimologijski rj.hrv. ili srp.jez.,knj.3,Zagreb 1973.,str.675;M.Simundic,Rj.osobnih imena,Zagreb 1988,str.120;A.Skaljic,Turcizmi u sh.jez,Sarajevo 1985.,str.235;,Dr B.Klaic,Rj.stranih rijeci…,Zagreb 1962,str.366-367;Dr I.Smailovic,Muslimanska imena orijental.porijekla u BiH-u,Sarajevo 1990,str.200-201;Z.Bjelanovic,Znacajke odlike prezimena Dvorskog kraja,(Zbornik naucnih i publicistickih radova Dvor na Uni),1991.
moj otac se rodio blizu oklaja, 1911.
ja sam se rodio u sibeniku, 1947
moj prvi sin se rodio u italiji
moj drugi sin se rodio u francuskoj
pozdrav svima
josko dzaja
Mozda je bolje pretpostaviti da prezime Dzaja ili Zaja potjece od arapske rijeci GAIZ(citaj DZAIZ),a od toga je tur.rijec CAIZ(citaj DZAIZ),sto oboje znaci DOZVOLJEN,DOPUSTEN,SLOBODAN.
Mislim da je ovo po zvucnosti adekvatnije za rijec DZAJA(ZAJA)nego tur.rijec CAID(DZAID).
Prof.Ibro Tabakovic
U Banjaluci do okupacije(1992.god.)zivjela je hrvatska obitelj Dzaja.Najpoznatiji clan te obitelji bio je prof.Matko-Mato Dzaja.Rodjen je kod Kupresa 1906.god.a umro je u Bluci 1988.god.Bio mi je prof.gramatike hs ili sh.jezika na VPS-u u Bluci.Bio je knjizevni povjesnicar,kritik i publicista.Najpoznatije mu je djelo”Banjaluka u putopisima,zapisima i legendama”,Bluka,1988.god.
Prezime Žaja potiče sa otoka Lipari koje leži na Tirenskom moru, na Siciliji, takođe je često u torinskoj regiji, kao i gradovimaa Trevizo i Messina na Siciliji. A, za vreme Mletaka , su popunjavali Lipu našu Dalmaciju.Izvorno prezime se piše Zaia,a to potvrđuje i talijanski ministar poljoprivrede koji se zove Luka Zaia.
Ja sam rodom iz Vinovca od oca Ante i majke Jurke.Imam 65 godina.Ozenjen sam imam dvije cerke obe su udate imaju po dvoje djece.Ima vise od 40 godina da istrazujem odakle potice moje prezime i dosao sam do podataka da se prezime Zaja upotrebljava od plemena preko Xerceovine,Crne Gore,Albanije ka dalekom istoku preko Krpata,Turske i tu sam stao.Zahvaljujem se i drugim znanstvenicima koji su istrazivali poreklo Zaja.Inace zivim u Smederevu sa svojom obitlji.Inace cesto podsecujem selo Vinovac i opcinu Trogir gdje zivi i moja bliza i dalja porodica(rodjaci Zaje).
i ja san porijeklom iz vinovca,a živim u trogiru
ja sam Žaja Sandra,porijeklom sam iz Vinovca,a živim u Čačku.
je i ja sam iz Vinovca a živim u Trogiru i svi kažu da najviše Žaja ima u našem selu i u Aržanu,za druga mista uopće nisam čula.al po pričama kažu da smo se svi prije prezivali Džaja pa se to s vrimenom prominilo u Žaja
Ima jedno selo Vinovac izmedju Trogira i Šibenika, u kojem
nema ni jedno drogo prezime osim ŽAJA. Selo nije veliko a ni
malo.Ima nas Žaja iz Vinovca po cilom svitu.Nisam istraživa poriklo mog prezimena, ali smatram da svi koji nose prezime Žaja, da potiču iz Vinovca. Molim bez vridjanja. Moram malo i da se našalim. Hvala prdhodnim komentatorima sto sam
sazna nesto više o mom prezimenu. Ima tu nešto istine a pojedini su otišli baš mnogo daleko.
selo džajići
http://www.neretva.rafting.ba
Literatura:
Miroslav Džaja, Krunoslav Draganović: Sa Kupreške Visoravni, Baško Polje-Zagreb 1994.
Treba zabilježiti zbog nezgodnog pravopisa, koji se k tomu još i više puta mijenjao, slovo “dž”, sve tamo do Lj. Gaja, piše se u livanjskim maticama na ravno sedam načina: Chaja, Giaja, Cxaja, Cxajja, Čaja, Xaja i Czaja. Također se čitalo na razne načine: Džaja, Čaja, Đaja i Žaja (v. pismo fra M. Džaje od 4. 6. 1969). Obiteljska tradicija i značenje samog imena Džaja govore nam još o daljoj starini tog roda. U spomenutom pismu od 28. 12. 1969.god. piše O. fra Miroslav Džaja dalje: “Pokojni beogradski sveučilišni profesor biolog Dr. Ivan Đaja pričao je mom rodi fra Tomi (bio preko 20 godina župnikom u Zlokućanima u Metohiji i umro ovdje na Gorici 1955.god.) da je našao (zapravo potvrdio obiteljsku predaju, opaska K.D.) u Dubrovačkom arhivu da su Džaje starinom od Konjica, gdje i sada ima selo Džajići. Muslimansko je. U selu je nastupilo “turčenje” islaminizacija pa su morali seliti svi koji se nisu bili voljni turčiti. Od onih koji su ostali potječu današnji stanovnici sela Džajići. Trojica braće ne htjedoše, pa na osam konja natovariše svoju sirotinju, a na devetog vosak i zvjerinje kože (bili su lovci). Na putu stigoše do ušća Rame. Tu se rastadoše. Jedan ode put Dubrovnika, a ostala dvojica u Ramu. Tu su bili do velike seobe kada ramski franjevci s narodom odoše u Dalmaciju (1687.god.). Od tamo se raziđoše na sve strane. Livanjski su od Aržana, odakle su došli i u Miše, gdje miši izglodaše moj rod Klišanina” završava šaljivo O. fra Miroslav.
Sama riječ “džaja” svakako je stranog porijekla. U albanskom jeziku “gja” (neodređeni oblik imenice) i “gjaja” (određeni) znači stvar, blago, stoku). Ona će posebno odgovarati stočarskom, pastirskom plemenu. Ne znači pastira, jer za taj pojam Albanci imaju riječ “bariu” ili rjeđe ” coban” (čoban). Tako bi možda obitelj, koja se među drugima isticala brojnom stokom, mogla biti nazvana Daja ili Džaja (vidi odsjek Albanska komponenta).
Na Kupresu je možda bilo i drugih Džaja prije dolaska onih iz Livna. U Gornjem Malovanu ” Đajići”, po Milojeviću, starinom su iz Hercegovine. “Oni su ovdje došli početkom 17. vijeka. Slave Mratin dan”. Predaja i ovdje upućuje na Hercegovinu. Nerealno je da su Đajići u 17.st. u Malovanu. Tog sela u starijim turskim dokumentima uopće nema. Spominje ga Božić 1785.god. (v. str. 40) i to sa tek 4 katoličke kuće koje, uostalom spominju i biskupska izvješća iz 1743. i 1768.god. Đajići su morali doseliti tek kasnije, pošavši možda iz Hercegovine još u 17. vijeku, ali ne izravno na Kupres.
Mislim da su sve Žaje podrijetlom iz Aržana (Imotska krajina)
ja se prezivan žaja i iman 12 god. moje je prezime iz vinovca i ja sam odatle ali živim u trogiru.
Prije svega sve pohvale za ovo istrazivanje i ovo je prvi put da mogu procitati nesto o porijeklu prezimena Dzajic.
Ja se takodjer prezivam Dzajic i moji roditelji su porijeklom iz istoimenog sela Dzajici, 7km od Konjica, BIH.
Na ovo podrucju prezime Dzajic je muslimansko i trenutno u ovom selu ima oko 50 domacinstava.
Samo toliko, jos jednom hvala na ovom istrazivanju i ukoliko imate pitanja, bit ce mi zadoovljstvo da odgovorim.
Pozdrav!
ja živim u kalinovcu-podravina, a roditelji su porijeklom iz radonića kod drniša.
U trogirskoj zagori ima vrlo mnogo Žaja,primjerice u Vinovcu,Mitlo,Blizna…Odakle su te Žaje ???
Pogledajte malo okolinu Venecije (Pordenone) i učestalost prezimena Zaja!!! Možda Vam, povijesno, to na nešto ukaže…