Podaci o porijeklu prezimena su, uz dozvolu autora, u potpunosti preneseni iz knjige "Hrvatski rodovi općine Muć" Ante Ivankovića i Jure Keruma. Molim vas da ukoliko kopirate bilo koji sadržaj stranice, navedete izvor: www.ogorje.net
Ukupni broj prezimena u bazi je: 181 • Zadnja promjena: 17.08.2008.
Ukupni broj komentara je: 634 • Zadnja tri komentara su o prezimenima: Vasilj datum: 30.7.2010. Matešić datum: 29.7.2010. Bešlić datum: 29.7.2010.
Prezime je izvedeno od osobnog imena Bariša, jednog od hipokoristika imena Bartul, koje je naša prilagođenica aramejskog Bartholomeus sa značenjem: ”bar (=sin) Thomaya. Grčki je oblik Bartholomaios.
Ime se širilo osobito u X. i XI. stoljeću preko Bizanta. Vrlo je frekventno u Italiji, u nas u Istri i po Hrvatskom primorju. širenju imena Bartol, Bartul, Bariša, Bare pogodovala je okolnost što je bilo ime jednog od dvanaest apostola, autora apokrifnog evanđelja (Bartolomejeva pitanja). Ovaj je apostol također umro mučeničkom smrću.
Danas u Hrvatskoj 4.620 osoba nosi prezime Barišić. Istog su postanja i prezimena: Bariša (Zagreb, Istra, Primorje), Barišec (Ivanić Grad, Čazma), Barišin (Kaštela, Baranja, Osijek, Split, Zagreb, Korčula), Barišković (Split, Makarska), Barešić (Biograd, Ravni kotari).
Barišići nisu istog krvnog podrijetla, a ima ih čak sve tri vjeroispovijesti.
Današnji Barišići u Ogorju Gornjem postali od starog roda Prdića, nastanjenih još i u Lećevici. To je prezime s jezičnog motrišta izvedeno od glagola prditi sa značenjem ispuštati plinove (vjetrove) iz crijeva ili pak govoriti gluposti, pričati besmilice. Sličnog su jezična postanja i prezimena: Perdec (Pula), Prdelet (Makarska).
Prdići su zabilježeni u austrijskom zemljišniku iz 1835. godine, i to:
-u Ogorju Gornjem obitelji Bariše, Petra i šimuna Prdića: stotinjak godina kasnije, dakle u popisu stanovništva 1948. godine zabilježene su dvije obitelji tog roda;
-u Lećevici je 1835. godine svoje domove imalo 6 obitelji P(e)rdić, kojih su domaćini bili: dvojica s imenom Nikola, zatim Jure, Luka, Mijo i šimun; godine pak 1948. u Lećevici je živjelo 10 obitelji tog roda.
Dakle, gornjoogorski Prdići promijenili su 1968. godine prezime u Barišić, a njihovi prezimenjaci iz Lećevice opredijelili su se za novo prezime Perdić.
Danas u Ogorju živi dvočlana obitelj s prezimenom Barišić; također i dvočlana obitelji koja je ostala vjerna prezimenu Prdić.
A sada ponešto i o Ogorju najbližim Barišićima. Naime, danas nastanjeni u Vrlici su Hrvati katolici, a Barišići u susjednom selu, dakle u Cetini, su Srbi pravoslavne vjeroispovijesti. Barišića pravoslavaca ima i u Vukovskom, na kupreškoj visoravni.
Da sve ovo bude i zanimljivo i potpuno, evo i jedne priče od 22. prosinca 1689. godine, kada je dano ”a tittolo di semplice locatione” Mati Barišiću 100 kanapa zemlje i jedna kućica u Jasenskom pokraj Sinja, što mu je bila očevina dok je bio islamske vjeroispovijesti i koje je njegova obitelj obrađivala prije oslobođenja Sinja od Turaka (1686). Zemlje su se prostirale od vode Ljibuše na istoku do Garovin-greba na zapadu, te Čitluka na sjeveru. Dakako, vratio se s islama na katoličku vjeru, a nakon njegove smrti ostala je brojna obitelj. Frano, jedini sin Mate Barišića, sa sestrom Mandom dobio je 1690. godine 60 kanapa zemlje, a to je osjetno manje nego je imao njegov otac, jer su venecijanske vlasti morale zemljom opskrbljivati sve više doseljeničkih obitelji. Nakon nekoliko godina Frano se zaređuje, postaje franjevac, živi u sinjskom samostanu. Kao redovnik morao se odreći obiteljskih imanja, koje će na molbu fratara providur A. Mocenigo dodijeliti sinjskom samostanu. Tako su fratri dobili 64 kanapa zemlje i kućicu, uz davanje desetine prihoda splitskoj fiskalnoj komori.
Inače, Barišići su i veliki i stari rod, pa ćemo navesti i dio njihovih najstarijih spomena, svjesni činjenice da ih s Barišićima u Cetinskoj krajini veže najvjerojatnije samo zajedničko prezime.
U Kotišini pokraj Makarske 1613. godine dužnost knezova obavljaju šimun i Andrija Barišić. U to je vrijeme gvardijan franjevačkog samostana u Makarskoj fra Ivan Barišić, a istu će dužnost od 1622. do 1623. godine obnašati fra Pavo Barišić. U Kotišini, na Barišića starini, 1645. godine spominje se ”Jure Barišić koji s nekim Markom Petrovićem ostavlja franjevcima u Zaostrogu vinograd zvani Dolac, pod Burića kućom u Drveniku."
U vrijeme Kandijskog rata (1645-1699) u istaknute borce protiv Turaka fra Andrija Kačić Miošić ubraja i ”Petra Barišića, od starine roda Jeličića, barjaktara Rade Miletića”. Njegovi su potomci današnji Barišići u Vrgorskoj krajini, te u donjem toku Neretve oko Metkovića, gdje je prvi spomen o ovome rodu datiran 1747. godine.
U Imotskoj krajini prvi Barišić spominje se ”2. listopada 1665. godine, kada hajdučki harambaša Mate Barišić ubi Zulfikar-agu ispod Imotskog."
Najstariji pisani spomen o Barišićima u Hercegovini je onaj od 3. srpnja 1735. godine, kad se u sklopu svog pastirskog pohoda staroj Duvanjskoj biskupiji makarski biskup Stipan Blašković ”sa svećenicima uputio prema Vinjanima (selo pokraj Posušja, nasuprot imotskim Vinjanima), koji se nalaze u Turskoj i stigavši do kuće Grge Barišića sjaha s konja i poče sa svojim pomoćnicima ispovijedati kroz gotovo četiri sata."
U znamenitim biskupskim popisima bosansko-hercegovačkih Hrvata katolika u 18. stoljeću Barišići su na hercegovačkim prostorima zabilježeni u Vinjanima i Rakitnu (Posušje), Eminovu Selu, šujici, Vučićima (Duvno), na kupreškoj visoravni, u Zagoričanima-Potočanima (Livno), Zvirićima i Studencima (Ljubuški).
što se tiče Cetinske krajine, Barišići su u Vrlici zabilježeni u austrijskom zemljišniku iz 1830. godine (obitelji Ivana i Luke Barišića). U Hrvacama su nazočni mnogo ranije, i to jedna osoba – Jelena udovica Barišić, upisana u zemljišniku iz 1709. godine u banderiji harambaše Grgura Cvitkovića.
Barišića nema u Cetinskoj krajini u Alberghettijevu zemljišniku (1725-29), niti ih ima u popisu vjernika Splitske nadbiskupije nadbiskupa Ivana Laghija 1725. godine. Kada su doselili u Vojnić, gdje danas žive dvije obitelji i 7 osoba s prezimenom Barišić, kao jedini pripadnici tog roda na triljskom području, nismo utvrdili.
Ja se zovem Ilka Bojčić.Tražim svog striku Barišu Šarića koji je najvjerovatnije otišao u Italiju.Otac mu se zove Stanko,majka Vida,brat Franjo.Rodom iz sela Inač,Drežnica kod Mostara.Traži ga brat i cijela obitelj Šarić.Molimo ljude da nam hitno jave ako ga znaju ili ako išta o znaju bilo gdje.Zahvaljujem unaprijed.Molimo vas pošaljite na na e-mail:francy_mo@live.com
@Josip Barišić: Mislim da su posavski Barišići iz iste loze kao i Barišići iz okolice Tuzle. Koliko ja raspolažem informacijama ovi tuzlanski su doselili iz okolice Duvna (točnije iz Šuice) nekada u 17.stoljeću a kasnije se dio njih odselio u Posavinu.
Da li neko zna kada je doslo do podele Barisica na druge vere i da li su bili iste vere ikada?Ja sam Srbin i davni moji preci su bili,poznajem i dalje dosta barisica pravoslavaca,a opet ima puno barisica katolika
pa odkuda to,ko se od koga odvojio?
