Podaci o porijeklu prezimena su, uz dozvolu autora, u potpunosti preneseni iz knjige "Hrvatski rodovi općine Muć" Ante Ivankovića i Jure Keruma. Molim vas da ukoliko kopirate bilo koji sadržaj stranice, navedete izvor: www.ogorje.net
Ukupni broj prezimena u bazi je: 181 • Zadnja promjena: 17.08.2008.
Ukupni broj komentara je: 634 • Zadnja tri komentara su o prezimenima: Vasilj datum: 30.7.2010. Matešić datum: 29.7.2010. Bešlić datum: 29.7.2010.
S jezičnog motrišta prezime je izvedeno od Ivanac, jednog od brojnih oblika biblijskog imena hebrejskog podrijetla Ivan, koje je naša prilagođenica imena Johanan (od hebrejskog Jehohanan = Jahve (Bog) se smiluje; grčki Ioannes, latinski Johannes).
Ime se proširilo štovanjem i Ivana Krstitelja i Ivana apostola, pa je danas najčešće muško ime u Hrvata.
Ivan Krstitelj (oko 4. godine prije Krista - 28. godine), prorok, isposnik, sveti propovjednik, učenjem i najvještenjem Mesije prethodio je Kristu, a i krstio je Isusa; prvi svetac kršćanske crkve.
Ivan apostol i evanđelist bio je galilejski ribar, sin Zebedejev, Isusov najmiliji učenik; najmlađi od dvanaestorice apostola i brat apostola Jakova Starijega. Bio je nazočan kod Kristova razapinjanja na križ, kada mu je Isus povjerio svoju majku Mariju. Prema predaji nakon Marijine smrti djelovao je s Petrom u Judeji, potom u Maloj Aziji utemeljio sedam crkava; poslije živio u Efezu, gdje je preživio mučenja za progonstva cara Domicijana i naposljetku bio prognan na otok Patmos. Autor je Evanđelja po Ivanu, triju poslanica i knjige Otkrivenja (Apokalipse), koje se ubrajaju među najčitanija djela ranokršćanske književnosti. Često je ikonografski prikazivan, obično uz simbol orla. Spomendan mu je 27. prosinca na Zapadu, a 26. rujna na Istoku.
U Hrvatskoj danas živi 1.520 osoba s prezimenom Ivančević, a najviše ih je u Lici.
Istog su jezičnog postanja i prezimena: Ivanac (500, Makarska, Zadar, Ogulin), Ivanc (Zagreb), Ivancić (Poreč), Ivančak (Karlovac), Ivančan (660, Podravina), Ivančec (Vrbovec), Ivanček (150, Križevci), Ivančev (150, Trogir), Ivančić (3.900, Zagreb, Istra), Ivančićević (Županja), Ivančik (Vinkovci), Ivančin (Podravina), Ivančir (Zagorje), Ivančok (Čakovec), Ivančov (Našice, Varaždin).
Najstariji spomen prezima Ivančević potječe iz 1585. godine, kada je u Šibeniku upisana Hellena Iuanceuich; iz godine 1653. godine ostao je spomen o Mattiu Ivancevich de Velim (mjesto između Šibenika i Benkovca-AI); godine 1695. godine u Šibeniku je upisan Gregorius Juancevich.
U vrijeme Kandijskog rata (1645-1669) pri opsadi Klisa 1648. godine jedan harambaša koji je vodio jednu od postrojbi Hrvata u sklopu venecijanske vojske zvao se Mihovil Ivančević, vjerojatno Poljičanin.
Na mućkom području prezime Ivančević se pojavljuje u knjizi krštenih fra Bonaventure Biloglava, „letećeg“ župnika župe Zmine od 1679. do 1686. godine:
-godine 1680. upisana su dva krštenja: Petrice Ivančevića, sina Nikolinog i i Janjinog, a kumovao je Nikola Bogić, te Vidosave, kćeri Nikoline i Agatine, a kum je bio Nikola Zec; posve isti upis ponovljen (?) je 1685. godine;
-godine 1683. Pave Ivančević bio je kum na krštenje Mate Miloševića, sina Grginog i Katinog;
-godine 1683. Mate Ivančević je bio kum na krštenju Ivana Ivića, sina Lukinog i Margaritinog;
-godine 1683. Oršula Ivančević bila je kuma na krštenju Ivanke Miletić, kćeri Petrovej i Petričine.
Na mućkom području Ivančevići su sudjelovali i podjeli zemlje prema venecijanskom zemljišniku iz 1711. godine:
-u Pribudama (danas je dio nekadašnjih Pribuda ustvari je selo Crivac) tada su nazočne: 10-člana obitelj obitelji Šimuna Ivančevića pokojnog Andrije, kojoj su mletačke vlasti dale 10 kanapa zemlje; veoma je zanimljivo da u Pribudama prebivaju i obitelji dvojice Jakova Ivančevića pokojnog Jakova; prva ima 3 člana i 6 kanapa zemlje, a druga 9 članova obitelji i 8 kanapa zemlje;
-u Ramljanima je 1711. godine je upisano da obitelj obitelj Grge Ivančevića ima stalno prebivalište u Pribudama, a u Ramljanima posjeduje 2 kanapa zemlje.
U austrijskom zemljišniku iz 1835. godine upisane su:
-u Crivcu obitelji Josipa i Križana Ivančevića;
-u Muću Donjem obitelji Ivana i Mije Ivančevića;
Popis stanovništva 1948. godine zatekao je
-u Crivcu 3 obitelji;
-u Muću Donjem 5 obitelji s prezimenom Ivančević.
Danas u Muću Donjem živi 5 Ivančevića obitelji s ukupno 12 duša, dok u Postinju Gornjem živi jedna osoba s ovim prezimenom.
Starina tog roda je drevna Poljička Kneževina, i to Gornje Polje, u kojem je 10. ožujka 1642. godine upisan u ulozi svejdoka pri prodaji zemljišta i Jure Ivančev(ić).
Također u ulozi svjedoka u Gornjem Polju također pri prodaji zemljišta pojavljuje se 6. rujna 1687. godine Mikula Ivančević. On se pojavljuje i 31. prosinca 1692. godine u oporuci Ivana Vukićevića iz Trnbusa kao onaj kojem je oporučitelj dužnik.
U Gornjem Polju 13. svibnja 1712. godine u ulozi svejdoka pri prodaji zemlje naveden je i Frane Ivančević.
U popisu vjernika Splitske nadbiskupije 1725. godine zabilježene su u Gornjem Polju dvije Ivančevića obitelji: Franina s 10 i Martinova s 4 duše.
Nakon što je dio poljičkih Ivančevića preselio na mućko područje, godine 1697. godine doseljavaju i u Biorine, najistočnije selo Imotske krajine, 1697. gdje su zabilježeni doseljenici iz Poljica Mate Žuljević i Luka Ivančević kao susjedi doseljenom iz okolice Mostara Hercegovcu Luki Roziću.
Ivančevići na sinjsko područje doseljavaju najkasnije 1709. godine, kada je u banderiji harambaše Jakova Jadrijevića u Glavicama upisana 3-člana obitelj Luke Ivančevića.
Ista osoba Luka Ivančević iz Glavica zabilježen je i Alberghettijevu zemljišniku (1725-1729).
Danas na triljskom području Ivančevići žive u Budimirima: 4 obitelji 22 člana.
Ja i moja obitelj živimo u Sloveniji a došli smo iz Dragunje gornje u Bosni. Ima nas četvero. Znam da smo naseljeni iz dalmacije ili like pa bih volio da mi netko pomogne da saznam nešto više o tome. U Sloveniji je još nekoliko obitelji Ivančevića, u Murski Soboti, u Celj. Pozdrav svima Ivančevićima ma gdje bili, pa neka se jave.
U selu Cera u dalmatinskoj zagori žive 4 obitelji koje imaju ukupno 42 duše. U samom selu stalno živi 6 duša dok ostali koji su raseljeni uglavnom obitavaju u Splitu,Šibeniku i Dućama kraj Omiša. Pohvalno je i to što svi dosta često navraćaju u CERU.
