Čolak
S jezičnog motrišta prezime je nastalo od turskog čolak, onaj koji je bez jedna ruke, jednoruk; sakat, invalid u ruku; sakat u prst.
Istog su postanja i prezimena: Čolakić (Zagreb), Čolakovac (110, Županja), Čolaković (430, istočna Slavonija), Čolić (950, Slavonija), Čolo (Sinj), Čolović (540, Drniš, srednja Dalmacija), Čoljanović.
Danas u Hrvatskoj živi 770 osoba s prezimenom Čolak, a najviše ih je u Dalmatinskoj zagori i Slavoniji.
Postoje najmanje dvije grane Čolaka, koje imaju različito krvno podrijetlo: dalmatinska i zapadnohercegovačka.
Dalmatinski Čolaci nastali su od starog roda Despotovića, i to na području Ogorja Gornjeg, gdje su zabilježeni u austrijskom zemljišniku iz 1835. godine: obitelji Petra, Mate i dvojice Anta Čolaka; popis stanovništva iz 1948. godine zatekao je u Ogorju Gornjem 13 obitelji s prezimenom Čolak.
Dvočlano prezime Despotović Čolak pojavljuje se u maticama od 1774 -1776. godine.
Danas Čolaci žive u Ogorju Gornjem (7 obitelji, 13 duša), te u Muću Gornjem (2, 6).
Zapadno-hercegovački su Čolaci ogranak Knezovića, znamenitog hrvatskog srednjovjekovnog roda sa starinom u Dužicama (nekoć Gornje Rasno) pokraj Širokog Briga. Upravo je u Dužicama 1764. godine rođen Jozo Knezović s nadimkom Čolo (čolav = sakat), koji rodonačelnik zapadno-hercegovačkih Čolaka. Istraživanje ovog roda je otežano, jer su matice stare župe Mostarsko blato, kojoj je do 1872. godine pripadale i Dužice, spalili partizani u franjevačkom samostanu u Širokom Brigu. Ipak u maticama okolnih župa (1805 -1833), u koje su udavane djevojke iz Dužica, ima tridesetak upisa s dvočlanim prezimenom Knezović Čolak, kao što je primjerice upis u matici vjenčanih župe Ružići pokraj Gruda iz 1807. godine, u kojem je zabilježeno vjenčanje Marka Lekića iz Dragićine (Grude) i Šime Knezović Čolak iz Dužica.
Zapadno-hercegovački Čolaci su se veoma brzo namnožili pa su primjerice osamdesetih godina 20. stoljeća imali oko stotinu domaćinstava u selima širokobriške, grudske i ljubuške općine: Dužicama, Rasnu, Kosmaju, Mamićima, Privalju, Mokrom, Medvidovićima, Ledincu, Grljevićima i Širokom Brigu.
Može li mi neko reći išta u vezi prezimena "ČOLO"?! Koliko znam ovo prezime vrlo je rijetko i ima ga u BiH (Sarajevo, Tuzla, Goražde) te u Hrvatskoj. Prezime "ČOLO" nose Bošnjaci i Hrvati. Siguran sam da ČOLA nema istočno preko Drine, dakle Srbi ne nose ovo prezime. Vrlo malo znam o ovom prezimenu pa bih volio ako bi neko kazao nešto više. Lijep pozdrav!
Čolak su Turci podrijetlom.
DOPUNA o ovom prezimenu:
–Ovo prezime nose uglavnom Hrvati,i to dobrim dijelom iz okolice Nina,ili iz Hercegovine.Nose ga i Srbi,i to vrlo rijetko.Danas u Hrvatskoj zivi oko 900 nositelja ovoga prezimena-prema:imehrvatsko.net/,ili 773-prema:www.croatian-genealogy.com/,ili 770-prema:hjp.novi-liber.hr/,a najvise ih je u:Zagrebu(228),Zadru(102),Splitu(81),Razancu kraj Nina(43)i Solinu(35)…Prisutno je u gotovim svim hrv.zupanijama,a najvise u:Zagrebackoj,Zadarskoj , Splitsko-dalmatinskoj,Vukovarsko-srijemskoj,Osijecko-baranjskoj,Viroviticko-podravskoj,Brodsko-posavskoj,Primorsko-goranskoj,Istarskoj i Dubrovacko neretvanskoj zupaniji…Onomasticarka Ankica CILAS SIMPRAGA i hjp.novi-liber.hr/tocno su naveli o podrijetlu naziva i znacenja ovoga prezimena:ono je izved.od NADIMKA prvonositelja COLAKA(nom.COLAK)(na C tvrdi znak),koje je odobio od tur.imena c o l a k(ispod c meki znak)sto znaci"koji je kljast,sakat,jednoruk".–Dopuna Izvora:hjp.novi-liber.hr/(vidi pod Colak);www.prezime.net/Colak;www.forum.hr/showthread.php?t=202533&page=13;www.forum.hr/showthread.php?t=93460&page=139;www.zupa-miljevci.com/index.php?option=com_content&view=article&id=17&Itemid=15;www.sirokibrig.com/sirokibrig.com.opsirnije.asp?ID=630;www.cro-eu.com/forum/index.php?topic=785.0;www.croatia.ch/zanimljivosti/071228.php;www.metkovic.hr/vjesnik/035-03-09-10.pdf
Zadnja istraživanja oko ovoga prezimena na području Hercegovine su pokazala da postoji više linija (grana) Čolaka, bez da im se može odrediti zajednički predak. Godine do kojih se došlo su početak 18. stoljeća. Iz čega se lako izvodi zaključak da je prezime Čolak postojalo već i u 17. stoljeću. Po meni ovo baca sumnju na nastajanje ovog prezimena od Knezovića (Zašto bi se zadržalo dvojno prezime preko 150 godina). Dokazano je da je gore pomenuti Jozo imao susjeda ili rodbine koji su se prezivali Čolaci u njegovo vrijeme i to je dokaz da nisu od njega nastali. Zanimljivo je da se Čolaci u Zagori i Hercegovini pojavljuju u isto vrijeme (slučajnost za to je jako mala) i vjerojatno se radi o istom rodu, kao i oni koji se nalaze na području srednje Bosne.
Sva dosadašnja istraživanja su relativno površna. Na ovu temu je izdata i knjiga o prezimenu Čolak, koja sadrži i stablo Čolaka u Hercegovini, ali mislim da ima još izvora koje je trebalo pregledati.
Hercegovački Čolaci su nastali Knezovića,pleme koji je dobio prezime po
nastavku knez.U početku su imali samo nastavak čolo uz prezime a potom čolak-Knezović
je zabilježeno u matičnim knjigama.Dalmatinski Čolaci su potomci starog roda
Despota-Despotovića a ranije su bili bugari po podrijetlu pod imenom Despot-Despotov.
Još uvijek u su prisutni u tim krajevima ali su se djelomično raseli iz životnih
razloga i od ratova s turcima u pojedim mjestima. Čolak-Despotović su slavili pravoslavnu
vjeru u početku a potom kasnije prešli na krščanstvo u sa ostalim doseljenim familijama iz
srbskih krajeva na Makarsko Dalmatinsko područje.Nadimak Čolak i slične varijante prvi put se pojavljuju
u 17 stoljeću dodjeljeni od turske vlasti pripadnicima rodova/obitelji koji su imali nvaliditet a živjeli na području
poljske,češke,mađarske,hrvatske,turske i srbije. Riječi Čol je originalno donešena od huna u ranome srednjemu vijeku u
zapadnije krajeve,značilo je jedan čovjek.Slavenski narodi i turci su promijenili značenje riječi u jednaa osoba bez
ruke ili hendikepirana osoba u principu nadimak (čolavi,čolo ili čolikavi). Od tih nadimaka je večina sličnih prezimena
nastalo Čolaković,čolo,csolak,čoles,čolak,čolović,čolić,čolakić,čolik. Ostali nadimci iz onomatistike su harmbaš,harambaša,
labaš,vidki,vido,beš,kozjak,elez,kovač,mihiček,klampek,korvin i medvjed. Večinom su još čak i dostupna kao dvočlana u balkanu
i turskoj ili rusiji kao napr: Sučić-Harambaš,Vidović-vido,vidaković-vidak,šušković-klampek ili šušković-kozjak.
Mijenjanje prezimena je bilježila Turska vlast u opčinama od 1700 na dalje za tadašnje vrijeme te matičari
(matične knjige umrlih,rođenih i oženjenih) i službenici držvno zemlišne arhive.
Dvočlano prezime Knezović Čolak pojavljuje se u maticama od 1805 -1833. godine sa više unosa
Dvočlano prezime Despotović Čolak pojavljuje se u maticama od 1774 -1776. godine sa više unosa
Više o prezimenu Čolak sa balkana na :
http://www.antikvarijatzz.hr/knjige/bosna-i-hercegovina/tko-su-knezovici-colaci-u-hrvatskom-rodu/11411/
Ante Ivanković: Hrvatski rodovi općine Muć
Prof. Dr. Andrija Nikić: Sudbina prezimena Knezović u Rasnu
Hrvatski katolički mjesečnik. Nr. 3/1975, Duvno
http://www.abcportal.info/detaljno.aspx?a=21061
http://www.matica.hr/kolo/kolo2008_3.nsf/AllWebDocs/Stanovnistvo_sela_Vid_od_srednjovjekovlja_do_danas
http://de.wikipedia.org/wiki/%C4%8Colak_%28Familienname%29
Hvala na književnome izdanju i prikupljanju matičnih podataka iz
dr.arhive.Za one koji su dalmatinskog podrijetla su potomci Martina Desotovića iz dalmatinske zagorje.Kao i večina obiteljskih sela na hrvatskome predjelu imaju dodatne nadimke uz prezime koje ostave ili na kraju preuzmu,manje više su nastala tijekom vladavine stranih dinastija koje su vladale na hrv.predjelu. Iz inozemstva koji borave su stavili wiki-enciklopedijsku stranicu o tome.
http://de.wikipedia.org/wiki/%C4%8Colak_%28Familienname%29
A ko su onda i odakle poticu colaci (csolak) Madjari? Jesu li i to Turci ili im je poreklo iz Indije od CSola dinastije
nisam zadovoljan onim što sam pročitao na ovim stranicama o mom prezimenu.Naime o čolakovcima se jako malo zna jer su oni samozatajni i nisu skloni isticanju veoma su pouzdane obitelji i zato ima jedna uzrečica o nama ČOLAKOVCIMA Šokcima. Čolakovci su bolji od svete vode !
a sta je sa nama Colacima iz SBK tacnije iz D.Vakufa,Ja sam pokusavao da saznam svoje podrijeklo ali bez ikakvog uspjeha.
O prezimenu COLAK:
–U u jednom broju nekadasnjeg zagrebackog sedmicnog lista “Fokus”(str.76.)-ne sjecam se god.izd.i br.lista–poznati hrvatski onomatolog-akademik prof.Petar Simunovic,tadasnji znanstveni savjetnik Zavoda za jezik Instituta za filologiju i folkloristiku,napisao je slijedeci prilog o prezimenu COLAK:
“…Prilicno je jako prezime.Najjace oko Knina(Golubic 54,Ljubac 20),Drnisa(6,Zitnic 8),,Sinja(Ogorje G.52),a ima ga u Povrsu(Zadar)17 i po Slavoniji(Betina 5,Djakovo 6,Jakobovac 8,Novak 12.P.Slatina 13).U vezi su s njima prezimena COLAKOVAC(Gradiste kod Zupanje 79) i COLAKOVIC(u Vrbniku kod Knina 40) i po Slavoniji oko Vinkovaca(Otok 16,Podgrade 75,Prkovci 18,Vinkovci 14) i Valpova(Sag 31).S obzirom na isti areal prostiranja,pretpostavljam da su u etimoloskoj vezi prezimena hipokoristickog postanja:COLO(oko Sinja 40),COLIC(po Slavoniji,osobito u Rajinu Polju 37),COLOVIC(oko Knina,a osobito u Tepljuhu 253!).
Sva se prezimena izvode iz turskog c o l a k”koji je kljast,sakat u ruku”,”jednoruk”(usp.turski t o p a l”covjek kljast”,”jednonog” i prezimena TIPALOVIC/TOPALOVIC i sl.).U sridstvu je turcizam k o l a k(od k o l”ruka”)sa znacenjem “covjek kojemu je koji od (nevidljivih)organa odstranjen”(Usp.u Podgori c u l u k”covjek u kojega je samo jedno mudo”).Tim znacenjem motivirana su hrvatska prezimena u Lici KOLAK…,u Sinju i okolici…,te po Slavoniji i u Zagrebu,te KOLAKOVIC u Prozoru …i po Slavoniji.”
Navodno , prema istraživanj ,Čolakovići iz Slavonije vuku daleko porijeklo iz Hercegovine (Duvno – Livno )odakle su i prebjegli ,međutim danas , naravno drže se Slavonci – Šokci ( iako izvori navode da su Šokci također hrvati ,ali prebjegli pred turcima iz Posavine (okolica Tuzle ).
Najpoznatija licnost od Bosnjaka koja je nosila prezime Colakovic bio je Enver Colakovic(1913-Budimpesta- 1976 Zagreb).Bio je esejist,poeta i prevodilac.Najpoznatije mu je djelo”Legenda o Ali-pasi”.Njegov sin dr Zlatan Colakovic rodj.je 1955.god.u Zagrebu ,a umro je u Bostonu(USA)2008.god.Zavrsio je komparativnu knjizevnost i folozofiju na Zagrebackom Sveucilistu a predavao je na Harvardu…
U BiH-u ima bosnjackih obitelji koje nose prezime:Colak,Colic,Colo i Colakovic.Takodjer,ima i Srba iz BiH-a koji nose ili su nosili prezime Colakovic(Rodoljub Colakovic,knjizevnik i politicar,i Zdravko Colic,pjevac…)…
U Rj.hrv.ili srp.jez.,JAZU-Zagreb,1884.-1886,str.59.navedeno je ovo:
COLAK.m,prezime…od tur..colak,solak,koji ima samo jednu ruku.nu MOZE BITI OD TUR. C A L AK ,hitar,brz,lukav..(kurziv IT)
ibid. o prezimenima:Colakovic,Colic,Colovic…
.A.Skaljic,Turcizmi u sh.jez…,Sarajevo,1985.god.,str.180.navodi da rijec colak dolazi od rijeci kolak,tur KOL”RUKA”…
ibid o rijeci COLAK…
I.Smailovic,Tursko-bosanski rj,Tuzla,2007.god.,str.229.:
O tur.KOL=cijela ruka,rukav,grana,ogranak.odjel.,rucka,vrat na gudackom instrumentu,(vojn)odred,grupa,(vojn)kolona…
Prof P.Skok,Etimologijski rj.hrv. ili srp.jez.,knj.I,Zagreb,1971.god.,str.334.navodi o rijeci colak..indeklinabilni pridjev,pored calak”sakat” u jednu ruku,kome je jedna ruka defektna……Pridjev je balkanski turcizam obrazovan spomocu tur.sufiksa-ak,-ek(colak/culak”bogalj”)iz oblasti naziva za mane…
Ibid.i ovo:”Danicic od tur.colak izvodi i culuk(Dalmacija,Podgora/?/,Pavlinovic)”covjek u kolega je sako jedno mudo”…
Onaj koji je napisao neistinu kako su Čolakovići u istočnoj Slavoniji pravoslavci , nema pojma ili je neki srbofil te molim da se takve laži i dezinformacije isprave.
Ima Colaka i u Sloveniji i vecina tih potice iz Priluke kraj Livna. Znam da su Colaci jos u Ljubuskom i u Dalmaciji.
Čolaka ima i u selima oko Ljubuškog npr. Grljevići, Otok, a i u samom Ljubuškom….i prevod s Turskog je jednruk, ali to u prenesenom značenju označava ČOVIJEKA S JEDNOM RUKOM KOJI MOŽE NAPRAVIT VIŠE NEGO DRUGA DVOJICA S OBIJE RUKE…
Prezime Čolak je osim u Ogorju autohtono također i u selima Krneza i Podvršje u općini Ražanac pored Zadra.
DA LI NEKO ZNA DA MI KAZE JESU LI SKOCICI IZ NOS KALIK U DALMACIJI NASTALI OD FAMILIJE COLAK