Odak
Prezime je s jezičnog motrišta istovjetno sa zastarjelim osobnim imenom (H)odak (Hodač), izvedenog od imenice hod sa značenjem kretanje koracima, hodanje, koračanje, pješačenje. Nekoć su bila česta a sada posve zastarjela imena s korijenom –hod: Hodimir, Hodislav, Hodivoj, Hotko.
Stoga je neprihvatljiva tvrdnja M. Nosića, koji prezime Odak izvodi iz naziva biljke odoljen latinskog imena Valeriana officinalis iz porodice odoljena (Valerianaceae), koje se podzemni dijelovi koriste za liječenje srčanih i živčanih tegoba. Nekoć se čak vjerovalo da ima i magičnu moć. Inače, biljka je dobila po Valeriji, nazivu dijela rimske provincije Panonije, odakle biljka i potječe.
Danas u Hrvatskoj živi 780 osoba s prezimenom Odak (Zagora, južna i srednja Dalmacija).
Istog su postanja i prezimena: Hodak (2.060, Slunj, istočna Slavonija), Hodalić (Đurđevac), Hodalin (Banovina), Hodalj (180, Petrinja), Hodan (Osijek), Hodanić (Primorje), Hodanovac (Našice, Rijeka), Hodić (Đurđevac), Hodinj (Zagreb, Rijeka), Hodko (zagreb i okolica), Hodnik (Kutina, Ogulin), Hodonj (Slavonija), Odalj (Virovitica, Sesvete).
Na mućkom području Odaci su zabilježeni dužim oblikom prezimena u venecijanskom zemljišniku iz 1711 godine:
-u Bračeviću 9-člana obitelj Oršule udovice pokojnog Mate Odakovića, kojoj su mletačke vlasti dale 7 kanapa zemlje;
-u Zminovu (tada dio Muća Gornjeg) obitelj Ivana Odakovića pokojnog Vida.
Neprekinutost življenja Odaci su nastavili u Bračeviću, kojih su četiri obitelji upisane u austrijski zemljišnik iz 1835. godine: Jakovljeva, Markova, Matina i Petrova; popis stanovništva 1948. godine zatekao je u Bračeviću 14 obitelji s prezimenom Odak.
Danas u Bračeviću živi 10 Odakovih obitelji s ukupno 15 duša
Prema venecijanskom zemljišniku iz 1711. godine ipak je najviše Odaka (7 obitelji s dužim oblikom prezimena Odaković) imalo stalno prebivalište u Bristivici pokraj Trogira: Frane Odaković pokojnog Mije (11 članova u obitelji, 17 kanapa zemlje), Ilija pokojnog (u izvorniku Iviza) Ivića ili Ivice ( 8, 20), Mijo pokojnog Bartula (10, 14), Marko pokojnog Ivana (7, 4), Rade pokojnog Bartula (8, 16), Toma pokojnog Grge (17, 16) i Ivan pokojnog Bartula (9, 15).
Osim u Bračeviću i Bristivici (1948. godine 11 obitelji) danas pripadnici roda Odak žive još: u Siveriću pokraj Drniša (24 obitelji 1948. godine), Prološcu pokraj Imotskog i u Zavali pokraj Metkovića (8 obitelji 1948. godine).
Starina roda Odak su Odaci, zaselak sela Gornjeg Ograđenika u hercegovačkoj općini Čitluk, odakle su se raselili na mućko, drniško područje i Imotsku krajinu.
U popisu bosansko-hercegovačkih Hrvata katolika biskupa fra Pave Dragićevića iz 1741/1742 godine:
-u Gornjem Ograđeniku pokraj Čitluka su zabilježene tri obitelji s kraćim oblikom prezimena: 13-člana obitelj Marka Odaka, 12-člano kućantsvo Ivana Odaka i dvočlano domaćinastva Ivana drugog Odaka;
-u Donjim Rujanima pokraj Livna tada je upisana 8-člana obitelj Nikole Odakovića.
U popisu biskupa fra Marijana Bogdanovića iz 1768 godine pripadnici tog roda su zabilježeni:
-u Gornjem Ograđeniku pet obitelji s prezimenom Odak, koji su domaćini bili Ilija i petar s po 3 člana u bitelji, Ivan i martin s po 10. i Frane sa 7 duša u obitelji;
-u Vržeralama pokraj Livna 12-članu obitelj Mate Odaka;
-u Rujanima pokraj Livna 10-člana obitelj već znanog Nikole Odakovića;
-Čaprazlijama također pokraj Livna 4-člana obitelj Filipa Odakovića.
Nakon oslobođenja Imotske krajine od Osmanlija 1717. godine dio je Odaka iz Ograđenika Gornjeg prebjegao u Imotsku krajinu, u Proložac, gdje je u venecijanskom zemljišniku iz 1725. godine zabilježeno da su mletačke vlasti dodijelile 12-članoj obitelji Nikole Odaka kuću na Podvornici u Prološcu i 18 kanapa zemlje. U Stanju duša župe Proložac iz 1744. godine upisana je 6-člana obitelj Petra Odaka. U matici umrlih župe Proložac upisano je da je Petar Odak umro 1745. godine u starosti od 98 godina, što znači da je rođen 1647. godine
Prema popisu stanovništa iz 1948. godine u Prološcu je prebivalište imalo 7 obitelji s prezimenom Odak.
Na livanjskom području danas Odaci žive u Rujanima Donjim.
Signatura: HR–DAZD–51, Naziv fonda: Bilježnici Knina
Javni bilježnik MARCANTONIO de LEVA
GODINA 1788-1808, Svežanj I
Dana 09.02.1798.
– prodaja
– Rade Debelica pok. Jovana, braća Luka i Petar Debelica pok. Bože iz Biskupije + Josip Dogan pok. Luke iz Knina
– močvarni teren zvan Blato uz Kosovčicu
– svjedoci Jure Tošić pok. Mate iz Razvođa i Frane Odak pok. Mate iz Knina
Signatura: HR–DAZD–51, Naziv fonda: Bilježnici Knina
Javni bilježnik MARCANTONIO de LEVA
GODINA 1788-1808, Svežanj I
Dana 20.05.1795.
– Stipan Topić pok. Nikole + Ante Odak pok. Bariše, oba iz Siverića
— zamjena terena međusobno
– svjedoci čauš Pilip Dučić pok. Pavla iz Siverića i Lazo Jovanović pok. Miajla iz Riđana
Signatura: HR–DAZD–51
Naziv fonda: Bilježnici Knina
Javni bilježnik MARCANTONIO de LEVA
GODINA 1788-1808, Svežanj I
Dana 22.10.1793.
– alfir Mihael Nakić pok. Mihaela, zastupnik i brata alfira Nikole + Pilip Odak pok. Jakova, Luka Odak pok. Bariše i Marko Odak pok. Mate iz Siverića
– najam za sve terene u Siveriću na tri godine sa anuitetom 10 kvarti žita
– svjedoci Petar Sindilj pok. Mate iz Parčića i Martin Prpa od Mihe iz Siverića
Signatura: HR–DAZD–51
Naziv fonda: Bilježnici Knina
Javni bilježnik MARCANTONIO de LEVA
GODINA 1788-1808, Svežanj I
Dana 19.01.1793. Pavle Maričić pok. Juriše iz Potkonja prodaje Bartolu Kazimiru Gamberasi pok. Bartola trgovcu iz Knina i Nikoli Gamberasi pok. Frane nećaku u trećem koljenu vinograd od 1276 panja na brdu Konj kojeg omeđuje sa istoka i sa sjevera isti Gamberasi, sa juga alfir Ante Požar pok. Marka i sa zapada Bore Jelić reč. Bulat pok. Ivana, za iznos 382.16 lira
– svjedoci Frane Odak pok. Mate iz Siverića i Đuro Šeatović pok. Tome iz Vrbnika
Kninski providur Zuanne Bragadin oformio je 1747. god. sudski proces protiv Ilije Opančine od Stojana iz Drniša po svjedočenju Ivanice žene Petra Odaka reč. Knez iz Drniša, Vide žene Nikole Odaka reč. Knez i Frane Odaka reč. Knez pok. Grge
VIDI na HRV.JEZICNOM PORTALU o ovom prezimenu:
—hjp.novi-liber.hr/index.php?show=search(VIDI pod h o d!)
Odaci su koncem 17. i početkom 18. st. živjeli i u Popovu otkud su se raselili u Dubrovačko primorje i Opuzen, moguće i u zapadnu Hercegovinu.
nikola ja ne znam ko si ali si mi rođak ja sam od bože plazanića sin najstariji did mi je niko plazanić baba daluša po dalićima baba je anica plazanić pradid mi je božo pokojni a prababa ivka pokojana dida božo imo je 100 godina kada je umro
Starina roda Odak su Odaci, zaselak sela Gornjeg Ograđenika u hercegovačkoj općini Čitluk….baš lijepo da znam jer tu i živim…sve pohvale za ovaj tekst !
Jos o rijecima 1.HOD i 2.HODAK:
–Etimolog prof.P.Skok navodi o etimologiji rijeci HOD i HODITI:
–1.o korijenu HOD:
"Sto se tice etimologijskog postanja,nema jedinstvenog misljenja u danasnjoj lingvistici.Toloko je izvjesno da je rijec samo slavenska,kao i to da nije baltoslav. i da se tumaci iz IE.jezinih sredstava;h je mogao nastati iz IE. s kako pokazuje Pedersenovo uporedjenje:sanskr. u t -s a d…verschwinden(="nestati"),cemu odgovara u avesti a p a-h a d…Jedino se stgrc.HODOS=PUT,odatle HODITES=PUTNIK…(NAPOMENA-I.T.:–h o d oiporia=putovanje,put,hod;h o d o s ,h o y d o s=put,1.staza,cesta…2.putovanje,put,hod;polazak,odlazak;povratak;3.prag…;hodo-filaks=cuvar puta ili ceste,cestar;h o d o o=pokazati put,voditi,itd.–IZVOR:N.Majnaric-O.Gorski,Grcko-hrv.srp.rj,Zagreb 1960,str.386-387),poklapa fonetski i semanticki sa sveslav.postverbalom H O D…"
-2.U vezi rijeci HODAK:
""…d o h o d a c…"covjek koji dolazi",na -il +-ac…,na -itelj h o d i t e l j(Dalmacija,Pavlinovic)…Upored.rum.i s c o d n i c.Ovamo ide i dalmatinsko prezime UVODIC od u h o d a…Prilog o d o m(Piva-Drobljak)"u hodu(kaze se za konja)"Od h o d a t i postoji jeina izvedenica (h)o d o v i c a f.u metaforicnom znacenju(Dalmacija?)"kisa kad pomalo poskropi ovdje-ondje,kao da hoda".Znacajna je jos izvedenica h o d o c a s t v o(15.v.,glagoljske potvrde)"peregrinatio"… izmijenjeno h o d o c a s c e na osn.pucke etimologuije koja je izvedenicu na –s t v o(prema Ivsicu) shvatila kao slozenicu od sintagme HODOM CASTITI.Na osnovu te etimologije stvorile su se dalje izvedenice h o d o c a s n i k,h o d o c a s t i ti…"(P.Skok,Etimologij.rj…,knj.1.,str.676-677)
–U vezi rijeci HODAK,pravni povjesnicar V.Mazuranic je naveo:
"…Tako i ruski HODOK,HODAK znaci pjesca,vjesta hodu,i dr.,ali uza to i izaslanika,kojega seljaci npr. salju u Sibir,da razvidi ,kamo bi krenuli izseljenici i kako bi se namjestili."(V.Mazuranic,Pronosi za hrv.pravno-povjestni rj,str.397)
–Evo potvrde da se u izgovoru izostavljalo H u izrazima od rijeci HODITI,sto je dokaz da je prezime ODAK kao i prezime HODAK istoga izvora i znacenja,te da prezime ODAK nije izvedeno od neke rijeci iz tur.jez.:
"OD djole,Sehovicu Mujo!"Herc.155(Dr.F.Ivekovic-Dr I.Broz,Rj.Hrv.jez.,Zagreb 1901,str.379)
–Neke rijeci izvedene od HOD i HODITI:
"HODOLJUB-…putopisav,hodoljub…hodoljubac.
HODOLJUBAC,pl.hodoljupci R Trifkovic;-Hodocasnici i hodoljupci,Z,Dzumhur;E.Cengic,putnik;putopisac.
HODOLJUBLJE A.Isakovic:H o d o lj u b lj e,rijec prvi put upotrijebljena kao naslov izbora bosanskohercegovackog putopisa,1973,privrzenost putovanju."(A.Isakovic,Rj.bosanskog jez,Sarajevo 1995,str.105)
Pa Ibrahime, što reći… Stvarno ste opremljeni. Drago mi je idemo znanstveno. Mogu još pridodati da je na ukrajinskom hodak – pješak, a čini mi se da je tu sve i počelo. Sjetimo se lokacije nekadašnje "Bijele Hrvatske" (prostor današnje južne Ukrajine i Poljske) – otuda i govore da smo došli, zar ne? (primjer rijeke Neretve – jedna u Ukrajini, a druga kod nas).
Drugo, "pješak" zvuči pomalo vojnički, znači profesionalno. Kao i u kasnijim vremenima, logično je nazvati nekoga po onome što radi (kao npr. Schuster, Ciglenečki, Mlinarić, pa i Tabaković :-).
I treće, ovome prirodajem i značenje ukrajinske riječi kodak – to je riječni prijelaz ili gaz. I danas ima jedna stara tvrđava na Dnipru što se zove Kodak. Ovo spominjem jer je etimologija slična, a i same riječi.
Samo sad nemojte ljudi "shvatiti" da smo mi Ukrajinci ili Poljaci. Stvaranje naroda pričekat će od tada još bar 15. stoljeća.
Poznati etimolog prof.Petar Skok naveo -u vezi prezimena Hodak ili Odak–ovo:…"h o d a c…"koji dobro hodi",upor.PREZIME (H)ODAK(kurziv-I.T.)i rus.h o d o k"pjesak"…
Pravni povjesnicar Vladimir Mazuranic u vezi rijeci i prezimena HODAK naveo je:"
"h o d a k*,m.,znacit ce ,mozda,i explorator,ono sto i hodac,navlastito pak pomislja se na onoga covjeka ,koji je izaslan,kad se kane seliti plemena ,da razgleda ponajprije novu postojbinu…
H O D A K je STARO PREZIME U NAS(kurziv -I.T.),i sad ga razne porodice u gornjoj Krajini nose…"
Interesantno je navesti da jezikoslovac P.Budmani u ARJ(dio III)nije naveo prezime Hodak ili Odak,vec je naveo samo ovo:
"1.h o d a k…,m.dem.od h o d-od XVIII vijeka.
2.H O D A K,m.ime musko–XIV vijek…"
IZVOR:P.Skok,Etimologij.rj.hrv.ili srp.jez.,knj.1,Zagreb 1971,str.676;V.Mazuranic,Prinosi za hrv.pravno-povjestni rj,Zagreb 1908-1922,str.397;ARJ(dio III),Zagreb 1887-1891,str.641.
Meni je logičnije – a i sam autor kaže da su prezimena istog postanja – to sa je prezime Odak nekad bilo Hodak. I inače u tim krajevima, H na početku riječi se baš i ne izgovara. Kad pitaš nekog "Iz kog si naroda?" -Ja sam 'rvat!
U TUR.-BOSANSKOM RJ.(Tuzla 2007) od onomatologa i turkologa prof.dr I.Smailovica navedeno je da rijec ODAK na tur.jez.znaci:FOKUS,ZIZA(na oba Z kvacica),na str.295-oj.
Ako u Google ubacite pojam Odak najveći broj linkova se javi iz Turske tako da je vrlo vjerojatno da su Odaci zapravo turskog porijekla te su se nastanili u Hercegovini, a odatle se raspršili po Zagori, Dalmaciji i dalje po cijelom svijetu!
Ja sam iz Siska i tamo ima Odaka tko zna jel i oni odatle potjeću
a zanimljivo mi je ovo sad znam nesto sta sam dugo trazila……;-)simpa;-*
Vrlo zanimljivo tumačenje prezimena Odak.Ovo su prve informacije koje sam pročitao o ovom prezimenu i jako sam sretan.Naime moja majka je rodom iz sela Donjih Rujana / Sofija Odak od Oca Jure i Majke Ljube /.Molio bih vas ukoliko bi mogli istražiti prezime Plazanić. Otac mi je rođen u selu Čelebić 1937 god. /Anto Plazanić od oca Nikole Plazanića koji je odveden u Čelebiću 1941-“42 od strane partizana ili četnika (neznam točno) i nikad nije pronađen i majake Ivke /
Selo odak postoji poviše siverića sad neznam odakle su doselili odaci. Mojoj babi je djevojačko prezime odak i ona je iz odaka poviše siverića. Kao moj pradjeda i čukundida. Moja Baba sad ima 80 g.