Prkić

Bez obzira što P. Skok tvrdi da je možda prezime Prka nastalo od dalmato-romanskog jezičnog ostatka “spruca” koji je značio “ovca crnog runa, gdje ter gdje na pečate bijela a navlaš na čelu,” smatram logičnijim da je izvedeno od imenice prkos sa značenjem namjeran postupak protivan nečijoj volji ili mišljenju; strastvena nepopustlivost, tvrdoglavost; inat. Dakle, Prka je tvrdoglava, inatljiva osoba, kakvih je u Hrvata u izobilju.
Autori najnovijeg Hrvatskog enciklopedijskog rječnika od imenice prkos izvode prezimena: Prkušić (Split) i Prkoča (Dubrovnik), pa je čudno što ne navode i Prkić odnosno Prka. Pokraj Vinkovaca postoji selo s nazivom Prkovci (579 stanovnika 2001. godine).
Na mućkom području, u Ramljanima je u venecijanskom zemljišniku iz 1711. godine zabilježen najstariji spomen prezimena Prkić u osobi Jakova Prkića (u izvorniku Perchich) pokojnog Mate, čijoj su 12-članoj obitelji mletačke vlasti dale 23 kanapa zemlje.
U Ramljanima je u austrijskom zemljišniku iz 1835. godine upisano 9 Prkića obitelji, kojih su domaćini bili: dva Ivana, Jakov, Luka, Marko, Mijo, Nikola i Petar, dok je ime devetog domaćina nečitko; u popisu stanovništva Hrvatske iz 1948. godine je zabilježeno da su u Ramljanima prebivale 23 obitelji s prezimenom Prkić.
Danas u Ramljanima živi 12 obitelji tog roda s ukupno 33 duše.
Što se pak tiče pripadanika tog roda iz iz Studenaca u Imotskoj krajini, koji su se opredijelili za kraći oblik prezimena (Prka), oni su sačuvali predaju da su njihovi preci doselili iz Hercegovine, iako se u znamenitim biskupskim popisima bosansko-hercegovačkih Hrvata katolika u 18. stoljeću (1741/1742. i 1768) to se prezime nigdje ne spominje.
Doduše, u popisu biskupa fra Pave Dragićevića iz 1741/1742. godine u Drinovcima je zabilježena 7-člana obitelj Grge Prkuta (u izvorniku Gregorius Parchut), čije prezime navodimo kao glasovno najsličnije. Ipak Prke smatramo starosjedilačkim rodom Imotske krajine a možda i cijele Dalmatinske zagore.
Prvi je spomen prezimena Prka zabilježen 1717. godine na zemljovidu, što je sačuvan u arhivu imotske obitelji Franceschi-Perinović, a na kojem je ucrtan posjed te obitelji, dobiven od venecijanskih vlasti za zasluge u borbama za oslobođenje Imotskog od Turaka. Na zemljovidu je uočljivo da posjedi te obitelji graniče s imanjima vlasnika, kojih su prezimena Prka, Trogrlić, Cigelj i Stipović.
Z. Bilić je iznosi podatak da je 1720. godine Mate Prkić (Parkich) iz Studenaca dobio od venecijanskih vlasti zemljište, te da mu je to potvrđeno i 1725. godine, kada je obavljena ponovna dioba zemljišta.
Isti autor navodi i sljedeće: “U popisu iz 1739. godine upisana velika obitelj (zadruga) sa 17 članova, a kao glava obitelji naveden je Ante Prka. U popisu iz 1806. godine navedeno je šest domaćina obitelji s prezimenom Prka: Ivan Prka i žena mu Stana, Ante i Pava, Andrija i Marta, Dominko i Jurka, Jure i Tomica, Petar Prka pokojnog Ante i majka mu Kristina. Godine 1870. na Studencima živi 9 obitelji s prezimenom Prka, a isto toliko ih je i u popisu iz 1903. godine.”
Kad je riječ o studenačkim Prkama, onda još treba dodati da su njihovih korijena i današnje Prke s livanjskog (selo Golinjevo) i duvanjskog područja (u Roškom Polju i Tomislavgradu 4 obitelji s 13 duša).
Vinjanske Prke smatraju se starosjediocima, a poznati podaci ne pružaju dokaze o njihovim vezama sa studenačkim Prkama. Ipak se pouzdano zna na temelju venecijanskog zemljišnika iz 1725. godine da su mletačke vlasti dodijelile 6-članoj obitelji Mije Prkića kuću i 12 kanapa zemlje u vinjanskom zaseoku Memedovićima. Tom je prigodom 8-članoj obitelji Stipana Prkića pripalo je 15 kanapa zemljišta, a jedna obitelj neobična naziva “Župića baba i Luca Prikičuša s troje čeljadi dobile su 6 kanapa”.
Danas u Vinjanima prebivalište ima 18 osoba s prezimenom Prka, koje su organizirane u 5 obitelji.
Od Prka je nastao i novi rod Pivići, koji su obiteljski nadimak, donesen iz imotskih Studenca (Staro Selo) pri preseljenju u Duvno, pretvorili u novo prezime (danas dvije obitelji u Podgaju i Tomislavgradu s ukupno 7 duša).