Prlj

Prezime je s jezičnog motrišta izvedenica od glagola prljiti sa značenjem paliti čekinje ili dlake na koži, odstranjivati plamenom; paliti, smuditi. Druga je mogućnost postanja od imenice prlj, naziva zašiljenog drveta koje se zabada u zemlju pri sijanju ili presađivanju rasada; prlj je i naziv drveta koje se stavlja na učvršćivač u stog sijena.
Prlj je rijetko prezime i u Hrvatskoj je manje od stotinu osoba s tim prezimenom. Istog su jezičnog postanja i prezimena: Prlić (370, Zagorje, Dalmacija, ali i mogućnost od hipokoristika Prle), Prlina (100, Gračac, Slavonija), Prlja (Rijeka, Kutina), Prljević (Vinkovci, Osijek).
Na mućkom području duži oblik ovog prezimena zabilježen je u venecijanskom zemljišniku iz 1711. godine u Bračeviću: 6-člana obitelj Marka Prljavca (u izvorniku Perlavac) pokojnog Petra, kojoj su mletačke vlasti dale 8 kanapa zemlje; Marko Prljavac je i u Ramljanima imao kanap zemlje.
Iz austrijskog zemljišika iz 1835. godine saznaje se da su se Prljavci odlučili za kraći oblik prezimena Prlj, te da su se posve ustalili prebivalište u Bračeviću, gdje su zabilježene dvije obitelji tog roda: Ante i Mate Prlja; popis stanovnišva 1948. godine zatekao je u Bračeviću četiri obitelj s prezimenom Prlj.
Danas u Bračeviću žive 2 obitelji tog roda s ukupno 5 duša.
Starina roda Prlj je Proložac pokraj Imotskog, a još davnija starina je selo Gorica u hercegovačkoj općini Grude, gdje su se pripadnici tog roda imali prezime Bradarić.
Bradarići su iz Gorice prebjegli u Proložac nakon oslobođenja Imotske krajine od Turaka 1717. godine, pa je zabilježeno da je Marija Bradarić 2. veljače 1722. godine kumovala na krštenju Turkinje Alereme koja je dobila kršćansko ime Iva.
U venecijanskom zemljišniku iz 1725. godine upisana je 6-člana obitelj Marka Prljavca koja je dobila kuću u Obraj Docu (zaselak sela Prološca) i određenu mjeru zemljišta (brojka je u izvorniku nečitljiva).
U Stanju duša župe Proložac iz 1744. godine upisana je 6-člana obitelj Stipe Bradarić.
Polovicom 19. stoljeća u Prološcu su živjele četiri obitelji s dvočlanim prezimenom Bradarić Prlj da bi početkom 20 stoljeća prevladalo prezime Prlj.
Što se pak tiče duvanjskog roda Prljevića, oni nemaju krvnih veza s imotsko-mućkim Prljima, jer su nastali od starog duvanjskog roda Letica.