Soldo

Prezime je izvedeno od talijanske riječi soldato, što znači onaj koji obavlja vojničku dužnost, vojnik (bez obzira na čin). Svojedobno su na teritoriju pod turskom vlašću soldatima nazivani momci koji su služili u venecijanskoj vojsci, za što su dobivali i plaću.
U zapadnoj Hercegovini prevladao je oblik Soldo, a na dalmatinskom području uporedo se rabe oblici: Soldo i Soldić.
U Hrvatskoj danas živi 390 Soldića, a najviše ih je u Cetinskoj krajini, na mućkom području, Osijeku i istočnoj Slavoniji. Prezime Soldo danas u Hrvatskoj ima 1.210 osoba.
Kako su se dugo vremena istodobno rabila oba oblika prezimena: Soldo i Soldić, razmatrat ćemo ih skupa.
Što se tiče Sold(ić)a na mućkom području, ostalo je zapisano da je Bariši Soldiću, vojniku banderije Žanković, nastanjenom na Muću, 26. rujna 1703. godine dodijeljeno je zemljište od dva dana oranja kako bi mogao uzdržavati obitelj. Za njega je zapisano da je stigao "od Mostara."
U novom venecijanskom zemljišniku iz 1711. godine u banderiji harambaše harambaše Maleša u Postinju su upisane dvije obitelji: Mije Soldića pokojnog Stipana s 13 i Jure Soldića pokojnog Nikole s 11 članova.
Obitelji Mije i Jure Soldića zabilježene su u sklopu banderije harambaše Grgura Buljana u Satriću, dakle s druge strane Svilaje, u venecijanskom zemljišniku iz 1709. godine.
Naime, te dvije Soldića obitelji nakon doseljenja iz Hercegovine najprije su bile smještene u Satriću u sklopu banderije harambaša Grgura Buljana. Kad je nedavno oslobođeni od Turaka prostor na kojem su bila prebivališta obitelji te banderije prema odredbama Karlovačkog mira iz 1699. godine ponovo vraćen Turskoj, onda je harambaša Buljan odveo u zbjeg obitelji svoje banderije u Postinje, gdje ih je dio, a među njima i Soldići, bio smješten na području banderije haramabaše Maleša. Tek novim razgraničenjem između Turske Carevine i Mletačke Republike prema odredbama Požarevačkog mira iz 1718. godine veći dio obitelji banderije Buljan vraćaju su u Satrić, Bitelić, Zelovo, ali će ih dio ostai i na mućkom području.
O povratku u nedavna svoja prebivališta s druge strane Svilaje svjedoči i Alberghettijev zemljišniku (1725 – 1729) u kojem je u sklopu banderije harambaše Martina Buljana (Postinje, Muć, Zelovo, Satrić i dijelom Bitelić i Vrdovo) upisane četiri obitelji s prezimenom Soldić: Petrova, Pavlova, Jurina i Ivanova.
Soldići, koji su ostali na mućkom području i nakon Požarevačkog mira 1718. godine, upisani su u novom austrijskom zemljišniku iz 1835. godine, u kojem su u Muću Donjem zabilježene obitelji Ante i Filipa Soldića, dakle s kraćim oblikom prezimena; popis stanovništa 1948. godine je u tom mjestu godine zatekao 8 obitelji s prezimenom Soldo.
Danas na mućkom poručju živi 7 obitelj s prezimenom Soldo, koje imaju ukupno 21 dušu.
Starina roda Soldića (Solda) je zapadna Hercegovina, spadaju među najbrojnije rodove i različita su krvnog podrijetla:
-u Britvici pokraj Širokog Briga nastali su od roda Perkovića;
-u Kočerinu također pokraj Širokog Briga postali su od Grubišića;
-u Brotnju (Ograđenik, Međugorje, Služanj), danas prostor hercegovačke općine Čitluk, starinom su Pranjići iz Ograđenika;
-četvrta grana roda Solda, koji su krajem 17. stoljeća odselili u tek od Turaka oslobođenu Cetinsku krajinu, nepoznata su podrijetla.
U popisu bosansko-hercegovačkih katolika 1741/42. godine biskup fra Pavo Dragićević na širokobriškom području nije zabilježio ni jedno domaćinstvo s prezimenom Soldo (Soldić), ali je zatekao 10-članu obitelj Petra Grubišića.
Međutim, u popisu biskupa fra Marijana Bogdanovića iz 1768 godine uvrštene su: 15-člana obitelj Šimuna Soldića u Kočerinu, te u Dobrkovićima dva kućanstva: Šimuna Soldića s 18 i obitelj Andrijina s 15 članova.
Danas, utvrdio je N. Mandić, na širokobriškom području živi čak stotinjak domaćinstava s prezimenom Soldo (Britvica, Dobrkovići, Ljubotići, Uzarići, Knešpolje), a od njih su i Solde u Rakitnu, Broćancu (Posušje), Sovićima, Rami, te dijelom u Brotnju (Kruševići, Vionica, Ograđenik i Blizanci) i na mostarskom području (Buna, Kosor, Mostar).
Što se pak tiče Solda nastalih od Pranjića u Ograđeniku pokraj Čitluka, prvi se put javljaju u popisu biskupa fra Pave Dragićevića 1741/42. godine: 7-člana obitelj Stipana Soldića, a u popisu biskupa fra Marijana Bogdanovića 1768. godine također jedno kućanstvo u Ograđeniku-Mate Soldića od 7 članova.
U maticama stare župe Brotnjo (danas prostor općine Čitluk) uporedo se upisuju prezime Pranjić, zatim Pranjić alias Soldo i Soldo, da bi ovo posljednje prevladalo oko 1850. godine.
Soldići sa širokobriškog područja krajem 17. stoljeća (najkasnije 1694. godine) doseljavaju u Cetinsku krajinu i najprije se nastanjuju u Satriću. Tada su stigle tri obitelji s prezimenom Soldić: obitelji već spominjanih Jure pokojnog Stipana i Mije pokojnog Nikole nastanile su se u Satriću u sklopu banderije Grgura Buljana pokojnog Vučena, dok se obitelj Bartula (Bariše) Soldića smjestila u Hrvacima. Nakon Karlovačkog mira 1699. godine zbog promjene granica između Turske i Mletačke Republike, Soldići s pripadnicima banderije harambaše Grgura Buljana (Satrić, Zelovo) prelaze u Muć. Tamo su, uz ostale, sa svojim obiteljima, kako je već rečeno, prešli Soldići: u Postinje Mijo i Jure (banderija Maleš) i u Zminovo (danas dio Muća Gornjeg) obitelj Bartula (Bariše) Soldića.
Zanimljiv je spomen o Grgi Soldiću pokojnog Mate iz Satrića, koji je 1782. godine ustupio imenjaku Grgi Domazetu pokojnog Grge iz Zelova polovicu bunara na Zelovu, a on mu je za tu uslugu dao jedno goveče.
Soldići iz Satrića donedavno su se služili obiteljskim nadimcima Bando i Lončar, s težnjom da se stvore dvočlana prezimena, ali to od mlađih naraštaja nije prihvaćeno, pa je ostalo samo staro prezime Soldić.
Danas u Potravlju živi 19 Soldića obitelji s ukupno 56 duša, a u Zasioku živi jedna osoba s prezimenom Soldić.
U Trilju dana ima prebivalište jedna 4-člana obitelj s prezimenom Soldić, koja je doselila iz Satrića.
Solde u Imotskom i Glavini Donjoj starinom su iz Muća: rodonačelnik im je Ante Soldo, rođen u Muću 1850. godine, koji se nakon doseljenja u Imotski oženio se Marom Dundić, rođenom u Imotskom 1865. godine.
Današnji su Soldići na livanjskom području, nastanjeni u Strupniću i Čaprazlijama, a doselili su oko 1840. godine iz Zasioka pokraj Sinja.
Međutim, prezime Soldo na livanjskom području susrećemo čak sto godina ranije, dakle 1741/1742. godine u popisu bosansko-hercegovačkih Hrvata katolika biskupa fra Pave Dragićevića:
-u Provu je 1741/42. godine zabilježena 3-člana obitelj Mate Solde;
-u Priluci iste su godine upisane dvije obitelj s prezimenom Soldat (4-člane obitelj Joze i Ivana Soldata);
-u Prisoju (danas općina Tomislavgrad) tada je zabilježena 5-člana obitelj Andrije Soldata i 3-člano kućanstvo Križana Soldata.
Godine pak 1768. u Priluci je biskup fra Marijan Bogdanović zabilježio 9-članu obitelj Ivana Soldića.