Stupalo

U osnovi prezimena je glagol stupati sa značenjem: stati nogom, koraknuti; izići; stati; započeti.
Prezime je nadimačkog podrijetla, jer stupalo je onaj koji se kreće propisanim korakom, koji maršira.
U Hrvatskoj danas živi 260 osoba s prezimenom Stupalo (mućko područje, Cetinska krajina, Split).
Na mućkom području Stupale su zabilježene u venecijanskom zemljišniku iz 1711. godine, i to u Neoriću, gdje je 1701. godine zajedno s prebjezima iz Zagvozda, koje je predvodio harambaša Mate Veić Jurasov, stigao i 8-člana obitelj Jure Stupalovića.
U austrijskom zemljišniku iz 1835. godine u Neoriću je zabilježeno 9 obitelji s prezimenom Stupalo, kojih su domaćini bili: Bože, Jakov, po dvojica s imenima Jozo i Mate, Nikola, Pave i Vinko.
Popis stanovništva 1948. godine zatekao je u Neoriću 19 obitelji s prezimenom Stupalo.
Danas u Neoriću živi 29 obitelji tog roda s ukupno 89 duša, dok je u Sutini nastanjena jedna trošlana obitelj s prezimenom Stupalo.
Starina Stupala je Zagvozd, gdje su pripadnici tog roda zabilježeni 1686. godine u vrijeme Bečkog rata kao prebjezi u zbjegu stanovnika Zagvozda na Makarskom primorju: 11-člana obitelj Mate Stupala, vjerojatno oca već spominjanog Jure Stupalovića, te dvočlana obitelj udovice Marte Stupalo.
Čini se da je dio Stupalovića nakon Bečkog rata ostao u okolici Omiša, jer je u popisu vjernika Splitske nadbiskupije 1725. godine splitski nadbiskup Ivan Laghi zabilježio u Omišu 3-članu obitelj Stipana Stupalovića, a u Svinišću ponad Omiša 7-članu obitelji Ivana Stupalovića.
Danas Stupalovići žive i u Lučanima pokraj Sinja.
Stupale su zabilježeni u popisu bosansko-hercegovačkih Hrvata katolika biskupa fra Pave Dragićevića, koji je 1741/1742 godine zatekao u Donjim Rujanima pokraj Livna 7-članu obitelj Jakova Stupala.
I biskup je fra Marijan Bogdanović 1768. godine zabilježio u Rujanima 6-članu obitelj Mate Stupala.
Na livanjskom području danas nema Stupala.