Bacelj

S jezičnog motrišta ovo rijetko prezime moglo je nastati od imenice bacilj, što je stariji naziv za vrstu posude za vodu ili pak zdjele za umivanje; bačin, bačio (talijanski bacino, starolatinski bacc, baccinum).
Na mućkom području prezime u obliku Bacelj zabilježeno je u Bračeviću 1755 – 1757. godine, a u upisima od 1774 – 1776. godine javlja se oblik Bacilj.
Bacilja nema u venecijanskom zemljišniku iz 1711. godine, iz čega slijedi zaključak da su doseljenici ili su pak nastali od nekog domaćeg roda, što nismo uspjeli otkriti.
Međutim, u austrijskom zemljišniku iz 1835. godine upisane su četiri obitelji s prezimenom Bacelj: Matina, Nikolina, šimunova i Tomina.
Popis stanovništva 1948. godine zatekao je u Bračeviću 8 obitelji s prezimenom Bacelj.
Danas u Bračeviću žive 4 obitelji tog roda s ukupno 16 duša.
Odakle su doselili? Mogli su stići iz Vedrina, jer je u tom naselju triljskog područja 1766. godine zabilježen Petar Bacelj kao jedan od dvojice prokuratora crkve Sv. Mihovila koji su nazočni potpisivanju ugovora s klesarom iz Solina za gradnju novog mramornog oltara u toj crkvi, koja se nekoć zvala zvati "S. Michiel di Cossut" .
Gdje je starina roda Bacelj? Nema ih ni u jednom od tri u zemljišnka prve polovice 18. stoljeća (1709. i u Alberghettijevu zemljišniku), pa su najvjerojatnije nastali od nekog roda, što nismo uspjeli utvrditi.
U 19. pak stoljeću Bacelji iz Vedrina mogu se pratiti u maticama župe Trilj, i to od 1829. godine kad je upisano vjenčanje Tadije Bacelja i Lucije šipić, pa do 1897. kad je sklopljen brak između Tadije (dakako, novog) Bacelja i njegove odabranice Andrijane Žuljević. Tijekom 19. stoljeća muški dio roda Bacelja zasnovao je osam bračnih zajednica.
Danas na triljskom području Bacelji žive u Vedrinama (8 obitelji, 7 duša) i u Trilju (2, 8).