Jurišić

jurisicvrs napisao:

U drugom izdanju glasovite Hammerove »Povijesti osmanlijskoga carstva« u drugom svesku na strani 104. čitamo razgovor, što ga je u lipnju g. 1533. vodio veliki vezir Ibrahimpaša s Jeronirnom Zadraninom, bližirn rođakom slavnoga branitelja Kisega Nikole Jurišića. Tom prigodom govorio je Ibrahimpaša i o rođaku Jeronima Zadranina i Nikole Jurišića, koji je bio namjesnik sultana Sulejmana u Kara Amidu. Ibrahimpaša je rekao, da je taj rođak obadvojice Jurišića bio moćniji od samoga Habzburgovca Ferdinanda. Hammer je istraživao, tko bi bio taj Jurišićev znameniti rođak na međi osmanlijske i perzijske države u Kara Amidu, ali ga nije pronašao. Zato je stavio ispod teksta bilješku, da turski izvori o toj osobi potpuno šute. Mi možemo danas priličnom sigurnošću popuniti tu prazninu u Hammerovu istraživanju, jer taj Jurišićev rođak nije bio nitko drugi, nego Suni Mustajpaša, sin glasovitog namjesnika Bosne Gazi Skenderpaše Jurišića. Podatke za dokazivanje te tvrdnje nalazimo u Bašagićevim »Znamenitim Hrvatima, Bošnjacima i Hercegovcima«, koje j.e za g. 1931. izdala u Zagrebu Matica Hrvatska. Na strani 69. u prvom stupcu te knjige čitamo, da jedan stari rukopis sarajevske muzejske knjižnice naziva Skenderpašina sina Mustafu prema turskom načinu Jurišoglu. Basagić je to turcizirano prezime pokušao nanovo svesti na stari hrvatski oblik te je zaključio, da su se Skenderpaša i njegov sin zvali Juriševići. No iz rodbinske veze s Nikolom Jurišićem moramo tu provesti neznatan popravak i mjesto Jurišević staviti prezime Jurišić. Da je veliki vezir imao na umu upravo Skenderpašina sina Mustafu ili Mustajpašu Jurišića, to možemo upotpuniti drugim podatkom, koji nalazimo na 73. strani u drugom stupcu spomenute Bašagićeve knjige. Tu čitamo među ostalim, da je Suni Mustajpaša Jurišić g. 1516. bio postao doista namjesnikom u Diari Bekiru, koji se zove i Kara Amid ili samo Amid. Za naše nam je izvođenje svejedno, je li Mustajpaša Jurišić ostao u Kara Amidu sve do godine 1533., kada ga je Ibrahimpaša spominjao kao rođaka Nikole Jurišića i Jeronima Zadranina Jurišića. Glavno je, da je on tamo bio i da je za nj utvrđeno prezime Jurišić. Nameće nam se pitanje, kako je veliki vezir Ibrahimpaša mogao doći do tvrdnje, da je taj bosanski Jurišić rođak Jurišića iz Hrvatske. Nije li se tu možda dogodila kakva samovoljna kombinacija i zabluda? Teško je zamisliti, da bi Ibrahimpaša sam izmislio tu rodbinsku vezu zaveden sličnošću prezimena. Pa da se to i dogodilo, zašto bi to Jeronim Zadranin unosio bez ikakve opaske i popravka u svoj poslanički izvještaj, koji je bio namijenjen bečkom dvoru i Evropi? Pred Ibrahimpašom moglo mu je koristiti to pozivanje na rodbinsku vezu s jednim turskim valijorm Ali pred zapadnom Evropom nije to bila za nj nikakva preporuka. Zato smijemo pouzdano ustvrditi, da je Jeronim Zadranin doista bio uvjeren o svojoj rodbinskoj vezi sa sinom Skenderpaše Mustajbegom Jurišićem i da je na nju on sam izričito upozorio velikog vezira Ibrahimpašu. Iz toga možemo onda izvesti i dalji zaključak, da je to rodbinstvo između Jurišića u Bosni i Jurišića u Hrvatskoj doista postojalo. U šesnaestom vijeku nalazimo doduše vrlo mnogo primjera patvorenog rodoslovlja. No ti su se falzifikati ticali veza s uglednijim rimskim porodicama ili domaćim dinastijama. Naprotiv rodbinske su se veze između kršćana i muslimana vrlo rijetko izmišljale. Njih su obično spominjali kao žalosnu pojavu. Poslanik Ivana Karlovića svećenik Stjepan Posidarski rekao je g. 1519. u Rimu pred papom Leonom Desetim u svojem govoru i ovo: »Na žalost, Sveti Oče, susjedni kršćani sklapaju već i ženidbe s Turcima i tako šuruju međusobno, da moj gospodar smije s pravom sumnjati, može li biti siguran među kršćanskim podanicima.« Prelazi na islam, koji su bili vrlo česti, znali su do krvi zavaditi članove ne samo istoga plemena, nego i iste porodice. Ipak je uspomena na rodbinske veze ostajala na jednoj i na drugoj strani čvrsta kao kakva svetinja prema onoj poslovici: Krv nije voda. Najbolji primjer takve rodbinske povezanosti nalazimo kod međusobnog pohađanja šibenčanina Gazi Muradbega, kojega hrvatski povjesnici obično zovu Tardićem (premda je stalno, da se on nije tako zvao, nego mu je prezime glasilo Fajdić ili još prije Gajić) i njegova brata Jurja, koji je bio kanonik u Šibeniku. Nikola je Jurišić bio rodom Senjanin, njegov se rođak Jeronim rodio, kako mu i ime kazuje, u Zadru, no obadvojica su potjecala iz drugih krajeva. Prema mletačkom kroničaru Sanutu nalazimo Jurišiće u Skadrinu, a prema drugim izvorima u plemenu Lapčana, koje se protezalo do Grahova polja. Uzimajući rodbinsku vezu između bosanskog namjesnika Skenderpaše i Jurišića u Hrvatskoj kao posve utvrđenu činjenicu sklon sam vjerovati, da je i sam Skenderpaša potekao iz krajeva oko Rmnja, Kulen-Vakufa, Ostrovice, Klise, Bilaja i Belgrada (Prusca), gdje su se hrvatska plemena vrlo brzo što raspršila, što poklonila islamu. Nije zaludu isti Skenderpaša dobio od sultana kao zijamet upravo Veselu Stražu u skopaljskoj župi, dakle posve blizu one hrvatske linije, koja je prva bila probijena poslije pada Bosne, a već i prije toga bili su odatle odvedeni u tursku državu mnogi zaroblienici, koji su prešli na islam.

tibos napisao:

Ovo prezime vecinom nose Hrvati,i to potjece dobrim dijelom iz Hercegovine.Vrlo rijetko ga nose i Srbi,i to iz okolice Orahovice.Danas u Hrvatskoj zivi oko 4000 Jurisica-prema:imehrvatsko.net/,ili 4149-prema:www.croatian-genealogy.com/,ili 3500- prema:hjp.novi-liber.hr/(vidi pod JURAJ)…Najvise ih zivi u:Zagrebu(809),Splitu(329),Rijeci(182), Slavonskom Brodu(143)i Osijeku(103).Prisutno je u svim hrv.zupanijama,a najvise u:Zagrebackoj,Splitsko-dalmatinskoj,Brodsko-posavskoj,Osijecko-baranjskoj,Zadarskoj,Sibensko-kninskoj,Vukovarsko-srijemskoj,Viroviticko-podravskoj,Sisacko-moslavackoj i Pozesko-slavonskoj zupaniji…Po podrijetlu ovo prezime je izved.od m.imena prvonositelja(oca ili pretka) JURISE(nom.JURISA):JURIS(A)+deminutiv.nastak-IC=JURISIC,sto znaci JURISIN SIN.Prema etimologu prof.P.Skoku i onomasticaru prof.M.Simundicu m.ime JURISA je hipokoristik od os.m.imena JURAJ(VIDI:P.Simundic,Rj.osobnih,imena,Zgb,1988.;P.Skok,Etimologij.rj.hrv.ili srp.jez.,knj.I,Zgb,1971.)

Marko Jurišić napisao:

Prezime Jurišić se prvi put spominje u Zagorju kod Posušja(17. stoljeće Selo Jurišići) i ako neka istraživanja tvrde da su se Jurišići na tom području pojavili prilikom oslobađanja Imotske krajine od Turaka a došli su iz područja srednje Bosne i naselili prazna sela.

Ibrahim Tabakovic napisao:

Prezime JURISIC je PATRONIMIK jer je izvedeno od m.imena JURISA,sto je umanjenica od osobnog m.imena JURAJ.O etimologiji imena Juraj mozete naci u prilogu o prezimenu JURIC…
U Hrvatskoj danas zivi 4.149 Jurisica,i to najvise u Zagrebu(750),Splitu(300),Rijeci(170),Slavonskom Brodu(120)i Osijeku(90).