Karan

U osnovi prezimena Karan nalazi se tursko kara sa značenjm crn, pa je Karan osoba crne puti, crnomanjasta osoba.
Karani su na mućkom području zabilježeni u maticama župe Ogorje (1754-1757) sa dvočlanim prezimenom Muslim Karan (u izvorniku Muslin Caraun).
S prezimenom Karan upisani su u austrijskom zemljišniku iz 1835. godine, u kojem su u Ogorju Gornjem zabilježene četiri Karanove obitelji: Antina, Ilijina, Ivanova i Lukina. Tada je u Muću Gornjem prebivalište imala obitelj Petra Karana.
Popis stanovništva 1948. godine zatekao je u Ogorju Gornjem šest obitelji s prezimenom Karan.
Danas u Ogorju Gornjem žive 2 obitelj tog roda s ukupno 7 duša.
Karani na duvanjskom području (Rašćani) i na Kupreškoj visoravni (Blagaj) su pravoslavne vjeroispovijesti.
K. Draganović najprije podsjeća da Novaković, Lapčević, Jukić i Karanović izvode prezime Karan od njemačkog Karren, a onda nastavlja, „ovdje je gotovo sigurno riječ o potomcima saksonskih rudara što u 14. stoljeću bijahu došli u Bosnu. Što se tiče roda Karan, koji samo u Bosanskoj krajini broji 600 obitelji s otprilike četiri tisuće članova, a to i drugi znaci jasno govore u prilog tome da kako oni nekoć bijahu katolici.“