Miščević

Levije napisao:

Miščevići vode porijeklo iz sela MIščići kod Novog Pazara,poslije Kosovske bitke došli su sa vojvodom Cvijekom i njegovim sinom Grbom u Banjane.Za Tursko vrijeme Mileta Miščić ubio je turskog agu i morao je da biježi u drugu nahiju. Od njega počinje prezime Miščević pošto se odjelio od Miščića. Otišao je sa dva sina u Ostrožac ,a poslije na Vajin Vrh odakle svi Miščevići na svijetu.A šta se tiče onih u Rusiji oni su otišli tamo sa vladikom Simeonom Končarevićem iz Like.OVO je u kratko mada može vrlo mnogo da se napiše za one koji budu zainteresovani.

Mihac napisao:

Poštovani g. Tabaković, zahvaljujem na napomeni. Ipak, moram Vas ispraviti. Deminutiv MIŠČE navodi se iza točke tj. nakon završenog navoda o Miščevićima. Deminutiv Mišče tvori Miškoviće ali NE Miščeviće. Iza Mihice je TOČKA čime se navod prije točke smatra završenim a prije deminutiva Mišč je cijeli niz prezimena. Smatram da se radi o metodološko logičkoj pogrešci koju su učinili i pojedini citirani autori. Petar Skok je točan i vjerodostojan i činjenično a ne samo teorijski. Ostali u ovom slučaju navode sve mogućnosti iako znaju da nagađanja iz razloga što za to nemaju potvrdu. Tako i Danićić piše da su Miščević od Miše ali dodao je da NEMA POTVRDE za tu konstrukciju što je znanstveno pošteno.
Upravo iz razloga što ste ih citirali Mihac se čini naizvjesnijim imenom i za to treba uzeti u obzir i područje na kojem se prezime pojavljuje. Razdoblje 17. st. obilježava hrvatski Ban Mihac Mihaljević. Na tom području ime Miško u razdoblju 16. i 17. pojavljuje se u zanemarivo malo slučajeva. Točnije u jednom. Prema mojim podacima prezime Miščević ponavljuje se u pisanom obliku u 17. st. i u obliku Miščev i u obliku Miščević. Nadalje prošitit ću sadržaj na pojavu prezimena izvan Hrvatske. Ova pojavnost ne uključuje Miščeviće izbjeglice iz Hrvatske u Vojvodinu i Beograd 1995. g. jer oni tamo nisu autohtono stanovništvo. Prezime MIŠČEVIĆ nalazimo i u Poljskoj ali i u Ukrajini dijelu koji pripada Kijevskoj Rus. Da upravo tako. U Poljskoj postoje Miščevići koji se tako nisu iselili u 20. st. kao prethodni nego su tamo autohtoni stoljećima. Miščević u Poljskoj inačici Miszczewicz na istoj je osnovi kao i poljski Miszczak, Miszczuha, Miszczyk, Miszczyszyn, Miszczuha i druga. Prezime Mišče javlja se u Starom Logu pri Kočevju, Slovenija u blizini Završja Netretićkog gdje je crkveni zapis o prezimenu Miščev iz 17. st. Prezime Mišče zapisano je i u drugim slovenskim mjestima. Svi zapisi u doseljavanju u Liku iz 17. st. Miščeviće stavljaju u kontekst Kranjske i stare Krajine kao starosjedioce iako se neki od njih kasnije nalaze u većinskim Vlaškim naseljima.
Popis vojnika Primorske krajine iz 1551. ne prikazuje Miščeviće ali prikazuje ovo: Michouil Mosskhouitsch, Miculla Mischicza (Miščića), Paul Mifftschitsch (Mihščić), Peter Mihschitsch (Mihščić). Ovo je izbor osoba, brojna su imena na ovome popisu.
Tema je složena i ja osobno nisam sljedbenik jugoslavenske "znanosti" jer rezultati su jasni, mi u Hrvatskoj nalazimo se pri dnu svjetske znanosti u svim njezinim oblicima. Većina te kvazi znanstvene litetature nije sljediva tj. navodi same sebe kao izbor te se diskvalificira iz ozbiljnog razmatranja kao referentnog stručnog izvora. Promatrajući prezime Miščević pored drugih prezimena iz razdoblja 17. st. i kasnije sa kojima se pojavljuju vidi jasna je razlika. Mišćević je kršćanske osnove a uz starost prvih zapisa govori o civilizacijskom krugu u kojem je nastalo. A taj krug je sasvim jasno i nedvosmisleno kršćanski krug zapadne civilizacije što je u neskladu sa mitologijama svetosavskog balkanskog plemena. Pozdrav do idućeg puta.

Mihac napisao:

Ne bih se složio sa g. Tabakovićem o osobnom imenu Mišč jer njega ne spominje niti Đuro Daničić niti Petar Skok koji je po meni ključni autoritet. Za ime Mišč nema povijesnih zapisa pa se taj navod može se smatrati nagađanjem. Vjerni sljedbenik Vuka Karadžića Đuro Daničić od najstarijih vremena do kraja 19. st. Miščeviće je pronašao samo u Hrvatskoj. Da bude jasnije, radi se o vremenu već uznapredovale velikosrpske ideologije. Nasuprot tome imena Miho, Mihael, Mihovil, Mihac, Mihec vrlo su raširena na područjima koja su i Đuro Daničić i Petar skok označili kao izvor prezimena – čakavsko/kajkavsko područje. I dokumenti potvrđuju imena Mihac i/ili Mihec. Dodajem da se u donjem tumačenju ne radi o palatalizaciji nego o jednačenju po mjestu tvorbe po kojem kada se velar (jedrenik) h nađe ispred suglasnika č i ć, on tada prelazi u suglasnik š.

Mihac napisao:

1715 g.
Povjerenstvo iztražuje uzrok odseljenja naroda iz hrvatske Krajine u
Slavoniju, Sriem i Ugarsku.

Stajnica. Porkulab Miho Sertić kaza, da se tamošnje ljudstvo tuži na
skupoću soli, na malu mjeru i slabu zemlju.

Jezerane. Knez Ivan Sertić isto tako javi.

Plaški. Lazo Marković, vojvoda, svjedoči da se iz Plaškoga mnogo
odselilo u Srim među ostalim Gvozdan Župica, Lazo Baić, Radoš Latasović, u svem da je pustih 80 kuća koje se u Sriem odseliše a tim je manje 250 vojnika.

Oštarije. Porkulab Miko Božičević posvjedoći da su zbog glada otišli u
Sriem i u Pečuh i to: Stipan i Filip Božičević, Stipe Jurišić, Ranko
Sičan, Ive Salopek, Franjo Prebeg, Vujo Rogan, Mate Huzjak, Miho
Kostjak, Gašpar Božičević, Ive Silić, Ilija Gračanin, Grgo Badainko,
Jerko Franković. Za seobu osobito je radio Miladin Rubčić koji je prije
ogledao zemljišta u Sriemu i oko Pečuha od kuda je donio od 27. marta 1715. od prefekture biskupskih imanja potvrdu da će naseljenici kroz tri godine biti oslobođeni od daća. Purgstal je bio naložio da Rubčića uhvate, ali ga nije mogao dobiti. Isto tako zapovjediše vojvoda Pavao Mihaljević i Tomo Prebeg.

Otok. Knez Radosav Miščević kaza, da su otišli iz Otoka Petar Miščević,
Rade Škrbeta, Milak Popović. Zemlju posljednjega dao je grof. Purgstal
popu Filipu i zastavniku Todoro Radoševiću za 50 forinti regala. Otišlo
je zbog glada u Sriem više obitelji a tim je nestalo barem 12 osoba za
vojsku.
Zastavnik Miho Puškarić posvjedoći da su osim glada tjerale narod na
izseljenje i druge nevolje , naročito velike daće na sol i silne globe
poglavara koje nije bilo moguće namiriti. Vođe su izseljenika Rupčić i
Šimun Puškarić.
Izvor: spomenici Hrvatske krajine, Knjiga 3, Radoslav Lopašić, JAZU 1889.

Mirko napisao:

Miščević — tri kuće. Slаve Jovаnjdаn. Doselili 1879. g. iz Klаpovicа kod Udbine. Nа Udbinu su došli iz Dаlmаcije, kаd je Likа otpаlа od Turske. Mirković — dve kuće. Slаve Jovаnjdаn. Nаselili 1879. g. mz Komićа, kod Udbine. Oni su došli nа Udbinu iz Dаlmаcije. kаd su Turci protjerаni. Mirković, Miščević i Pаvlicа prvi su tаdа došli nа pustu Udbinu. Zemlju su podelili s konjа. Petаr Rаđenović, Bjelаjsko Polje i Brаvsko, Srpski etnogrаfski zbornik 1925 XXXV

Mihac napisao:

PETAR SKOK ETIMOLOGIJSKI RJEČNIK HRVATSKOGA ILI SRPSKOGA JEZIKA JUGOSLAVENSKA AKADEMIJA ZNANOSTI I UMJETNOSTI Z A G R E B 1971 Mihael m (Baraković, prema latinskom čitanju gr. -η od biblijskog ličnog imena Μιχαήλ) = Mihail (13. v., prema itacizmu; to čitanje važi i za katolike kao i za pravoslavne). Hipokoristici (od milja), koji zadržaše h: Mıha (17. v.) = Miho (14. i 15. v.) = Mihe (16. v., čakavski, kajkavski), odatle Mihetić, pridjevi Míhin, Mihov, prezime Mihić, Mihović, Mihac, gen. -hca (16. v.),odatle Mihčević i Miščević, na -ač Mihač (15. v.), prezime Mihačević, na -ač Mihać, na -ica Mihica.