Rađa

Prezime je istovjetno s Rađa, hipokoristikom brojnih narodnih osobnih imena (Radomil, Radomir (Radimir), Radovan, Radoljub, Radman, Radobrad, Radivoj, Radogoj, Radogost, Dragorad, Milorad itd), izvedenih od osnove rad-, jedne od najfrekventnijih antroponimijskih osnova u hrvatskom jeziku, kojom se u muških imena označuje da je rođenje sina uvijek bila radost u obitelji.
U Hrvatskoj danas živi 420 osoba s prezimenom Rađa (Split, mućko područje). Istog su jezičnog postanja i prezimena: Rađan (Sinj, Valpovo), Rađen (100, Sinj, Knin), Rađenović (1.040, Donji Lapac, Moslavina, zapadna Slavonija, Banovina), Rađević (Rijeka, Nova Gradiška, Pula).
Zanimljivo je spomenuti da su u Leksikonu hrvatskih prezimena upisani i sljedeći oblici tog prezimena: Radja (Split, Sinj) i Radjenović (Pakrac, Knin).
Rađe s dužim oblikom prezimena Rađić na mućkom području zabilježeni su u matici krštenih koju je od 1679. do 1686. godine vodio „leteći“ župnik župe Zmina (danas mućki prostor) fra Bonavnetura Biloglav. On je 1680. godine upisao krštenje Martina Rađića, sina Nikolina i Mandina, a kumovao je Marko Mialjević.
Rađe se s dužim oblikom prezimena Rađić javljaju i u venecijanskom zemljišniku iz 1711. godine, u kojem su u Ogorju upisani braća: Mate Rađić (14 članova obitelji i 30 kanapa zemlje) i Nikola Rađić (15, 21), sinovi pokojnog Cvitka, a u Bračeviću obitelj Martina Rađe, kojoj je stalno prebivalište u Ogorju, ima kanap zemlje.
U austrijskom zemljišniku iz 1835. godine u Ogorju je zabilježeno 7 obitelji s prezimenom Rađa, kojih su domaćini bili: Božo, Filip, Grgo, Jozo, Luka i dvojica s imenom Mate. Te godine u Milešini je prebivalište imala obitelj Joze Rađe.
Popis stanovništva 1948. godine zatekao je u Ogorju Donjem 27 obitelj s prezimenom Rađa, dok je tada u Milešini upisano 6 obitelji tog roda.
Danas u Ogorju Donjem živi 15 Rađinih obitelji s ukupno 25 duša, a u Maloj Mileševini stalno prebivlaište imaju 4 obitelji s prezimenom Rađa koje imaju ukupno 5 članova.