Rogić

Podaci o ovom prezimenu su poslani od strane posjetitelja!

Tri ogranka Rogića

Po usmenoj predaji koju je Marko Rogić, rođen 1872. godine, prenio 1961. Ivici Rogiću, rođenom 1932., Rogići su nastali od prezimena Čelić i to u doba vladavine Osmanskog carstva. Naime, izvjesni Čelić u Hercegovini je imao problema sa turskom vlašću te je morao iz zavičaja pobjeći u Dalmaciju, gdje je od starog bunjevačkog roda Rogić uzeo i novo prezime.

Prezime Rogić je nastalo od nadimka i asocira na rog ili rogovlje, kao i slična druga prezimena nastala od osnove rog: Rogina, Roglić, Roguljić, Roganović, Rogo, Rogulj, Roga, itd. Porijeklo vode od brojnog hrvatskog bunjevačkog stočarskog plemena koje je bilo rasprostranjeno u zapadnoj Bosni i Hercegovini te Hrvatskom primorju i Lici.

Moja istraživanja su pokazala da Rogići vuku korijene iz Drinovac i to iz razdoblja 1635. do 1635. godine kada ih je posjetio Bartol Kačić. Jedan zapis o tome nalazi se u arhivu u Zaostragu. Rogići iz sela Popovića kod Benkovca tvrde da su porijeklom iz Hercegovine. Prema nekim povijesnim izvorima, u Hercegovini Rogića ima u Drinovcima, Sovićima kod Jablanice i oni su nastali od roda Grozdica.

Ideja da se napiše rodoslovno stablo Drinovački, odnosno Radiški i Ljubuški Rogića potekla je od pok. pr. dr. Vinka Rogića. Prije četiri godine ja sam započeo istraživanje korijena i to Rogića po Andrijinoj liniji koji je doselio u Radišiće. Međutim, mojim istraživanjem loza se proširila tako da danas znamo da postoje tri ogranka Rogića: drinovački, radiški i ljubuški koji su međusobno povezani. Istražujući ovaj rod, saznanja su se proširila i na Rogiće u Hrvatskoj.

Prema istraživanjima poznatog povjesničara Petra Šimunovića, Rogići su, sa 2.500 obitelji, po brojnosti u Hrvatskoj na 222. mjestu. Najviše ih ima u gradovima i to u Zagrebu, Zadar, Rijeci, Puli, Benkovcu i Karlovac.

U Srbiji Rogića ima u okolici Kragujevca iu Beograd itd, a u Crnoj Gori u Podgorici.

Šaljem rodoslovno stablo Rogića iz Drinovaca pokraj Imotskoga. Moji su podaci Branko Rogić iz Ljubuškog.
Drinovački Rogići od Ante Rogića iz 1742 godine su se kasnije proširili na Radišiće, Ljubuški i Mostar. Upoznao sam Antu Rogića Grgina, a djeda mu Marka iz Škabrnje i oni tvrde da Rogići sa tih prostora vuku podrijetlo iz Hercegovine. Migracije u dva navrata – bunjevačka seoba.
pozdrav, Branko

Poslao je i dva dokumenta koja možete spremiti na svoje računalo i pročitati.
– Brošura Rogići (pdf format)

– Rodoslovlje Rogići (doc format)

* desni klik na link, pa save as, i snimite na svoj desktop