PORIJEKLO PREZIMENA

Podaci o porijeklu prezimena su, uz dozvolu autora, u potpunosti preneseni iz knjige "Hrvatski rodovi općine Muć" Ante Ivankovića. Molim vas da ukoliko kopirate bilo koji sadržaj stranice, navedete izvor: www.ogorje.net

Ukoliko imate upit o porijeklu nekog prezimena koje nije u bazi, ovdje ga možete postaviti. Posjetitelji koji imaju podatke za to prezime će ih napisati na stranicu kako bi vi i ostali dobili potrebne informacije.

POŠALJITE UPIT ZA PREZIME

Top 10 najčitanijih prezimena:

Jukić - 73578
Topić - 51029
Bašić - 20250
Jurić - 19928
Muslim - 18309
Grubišić - 18123
Bilić - 17915
Delić - 17748
Šimić - 16474
Burić - 15786

Statistika:

• Ukupni broj prezimena: 6038

• Ukupni broj komentara: 2448

• Zadnjih 5 komentiranih prezimena:

Jozić - 24.5.2012.
Jerčić - 23.5.2012.
Cimeša - 23.5.2012.
Cimeša - 23.5.2012.
Cimeša - 23.5.2012.

Zadnji upiti o prezimenima:

Prezimena pod slovom: A B C Č Ć D Dž Đ E F G H I J K L Lj M N Nj O P R S Š T U V Z Ž W-Q-Y-X

Budite sponzor prezimena Raić!
NEKA VAŠA REKLAMA BUDE NA OVOM MJESTU!
Saznajte više klikom ovdje...

Raić

Broj komentara: 15 - Pročitajte komentare! (Čitanja: 8339)

S jezičnog motrišta prezime je istovjetno sa starim hrvatskim muškim imenom Raič, pa se kraći oblik prezimena piše na -ič, a ne sa za hrvatska prezimena uobičajenim završetkom -ić. U povijesnim ispravama to se prezime piše na više načina: Raiç, Raich, Raicevich, Raichevich, Raicevich.
Doduše, s vremenom se sve više napušta izvorni oblik prezimena Raič i zamjenjuje sa Raić ili još češće Rajić.
Na mućkom području Raiči su zabilježeni u venecijanskom zemljišniku iz 1711. godine, kada je u Pribudama (Crivac nije bio zasebno naselje) upisana s dužim oblikom prezimena 29-člana obiteljska zadruga Martina Raičevića pokojnog Stjepana, kojoj su mletačke vlasti dodijelile 18 kanapa zemlje. Zanimljivo je napomenuti da je u ovoj obitelji 1711. godine bilo 8 muškaraca sposobnih za vojnu službu, te da je tada imala 4 konja, 10 volova, 20 krava, isto toliko teladi i 400 grla stoke sitnog zuba.
Danas u Crivcu, u zaseoku Gornje Polje žive 3 obitelji koje se svoje prezime pišu Raić, a imaju ukupno 11 duša.
Starina Raiča je Hercegovina, u kojoj je taj rod tako brojan i rasprostranjen da se može reći: gdje god u Hercegovini ima Hrvata, ima i Raiča.
U Hercegovini postoje dvije grane Raiča: zapadnohercegovačka (Rama, Kupres, Konjic, Uskoplje, Posušje), kojoj pripadaju i dalmatinski Raiči i Raići; istočnohercegovački Raiči (Hutovo i okolica), kojima pripadaju i rodovi nastali od njih: Goluže, Novkovići-Nonkovići, Kruševići-Kruševčići i Perutine.
Jedan od najstarijih spomena o prezimenu Raič je onaj o fra Bernardu Brni Raičeviću iz Sovića (Rama), koji je obavljao krštenje djece u Makarskoj od 1695. do 1700. godine. Dakle, ovaj franjevac je rođen oko 1660. godine.
Brojnost i rasprostranjenost Raiča ilustrirat ćemo izvacima iz popisa bosansko-hercegovačkih Hrvata katolika biskupa fra Pave Dragićevića iz 1741/42. godine, kada su upisani kao Raiçi, Raicevichi, Raiçevichi.
ŽUPA DUVNO, mjesto Rakitno: Bartholomeus Raicevich (8 osoba) i Michael Raicevich; mjesto Kongora; Matthaeus Raicevich (6), Vitus Raicevich (7); mjesto Omolje: Vitus Raicevich (3); mjesto Mesihovina: Petrus Raicevich (11).
ŽUPA RAMA, mjesto Jaklić-Glimac: Tadeus Raicevich (6); mjesto Sovići: Abrahamus Raicevich (12), Jure Raicevich (22), mjesto Ravno-Uzdol: Petrus Raicevich (4), Chrysantius Raicevich (7);
ŽUPA LIVNO, mjesto Dobro: Marcus Raiç (11);
ŽUPA MOSTAR, mjesto Goranci: Matthaeus Raiç (20);
ŽUPA KREŠEVO, mjesto Lekić: Iohannes Raicevich (3); mjesto Kopić: Andreas Raicevich (4) i Georgius Raicevich (3).
Dakle, 1741/42. godine Raiči su imali 16 obitelji i 134 člana, te spadali među najbrojnije hrvatske rodove u Bosni i Hercegovini.
Dakako, znatno je ranije započelo raseljavanje Raiča po dalmatinskim prostorima, otprilike odmah nakon oslobođenja od Osmanlija.
U Cetinskoj krajini Marko Rajčević, vjerojatno doseljenik iz Rakitna spominje se 22. lipnja 1692. godine, kada je s harambašom Nikolom Podbiočićem i Ivanom Sesarovićem (Sesar) dobio zemlju u Vedrinama. Malo zatim 3. srpnja 1692. godine ostalo je zapisano da je Petar Raič iz Brodarića s Jurom Dadićem iz Biska i Pavlom Pavletićem iz Doca (Poljička Kneževina) dobio 10 kanapa zemlje u Čaporicama, koje im je htio preoteti Marko Žuljević, doseljenik iz Poljica.
Četrnaestog travnja 1697. godine na području Ovrlje (danas općina Otok na Cetini), na granici prema Turskoj, 50 kanapa zemlje dobili su Rade Čelanović, Pavao Tandara i Gale Rajičević, vjerojatno doseljenici s duvanjskog područja.
Iz Glamoča je 1698. godine stigao Božo Rajčić...Kako njegovi ljudi nisu mogli dobiti dva kanapa zemlje "per capita",opći providur A. Mocenigo je odredio da preuzme zemlje preko Cetine, i to u Biteliću, nasuprot Potravlju, što im je providur i javio, a svjedokom je bio don Ivan Filipović Grčić.
Među hercegovačkim doseljenicima, uglavnom pristiglim iz Rakitna, koji su se 1699. godine smjestili u Rakićanima pokraj Trilja, u sklopu banderije harambaše Petra Šipića nalazi se i 4-člana obitelj Ilije Raičića pok. Marka.
Prvog srpnja 1709. godine, dakle na dan pastirskog pohoda župi Turjaci splitskog nadbiskupa Stjepana Cupillija zapisano je da župljanin Dujam Rajčić duguje crkvi Svetog Mihovila u Trilju, koja je pripadala župi Turjaci, tri lire. Kad je ovaj crkveni velikodostojnik bio 31. svibnja 1718. godine na pastirskom pohodu župi Prugovo, domaćin mu je bio prugovski župnik fra Marko Rajčević.
Na sinjskom području od Raiča je nastao novi rod Delonga.
Navodimo i predaju prema kojoj je starina roda Raič u Gorancima, selu poviše Mostara. „U Gorancima su davno živjela trojica braće Raiča, od kojih jedan u svađi ubije sina svog spahije, pa bojeći se osvete s dvojicom braće pobjegne u Drežnicu (selo na Neretvi, između Mostara i Jablanice-AI). Nakon nekog vremana ubica se vrati u Gorance i za ubojstvo optuži jednog od one svoje braće koji su ostali u Drežnici. Beg ga ponovo primi na čitluk i tako nastavi živjeti u Gorancima. Kasnije se jedan od braće Raiča koji su ostali u Drežnici preseli u Rakitno na čitluk age Brkića.“

izvor: "Hrvatski rodovi općine Muć"

Zadnji komentari na ovaj tekst:

ivana - Datum: 30.3.2012.

Hej raici..otok..tek sam se udala u raica u otok i bas me zanima sve u vezi tog prezimena..lipo mi zvuci raic....otok dalmatinski

ivana - Datum: 30.3.2012.

Hej raici..otok

Mario Raič - Datum: 16.9.2011.

Pozdrav iz Čapljine svim Raičima!

daniel raic - Datum: 24.6.2011.

pozdrav svim raičima di god bili.opuzen

Marijo Rajič - Datum: 13.5.2011.

iskreno bi volio istražiti naše prezime jer netko spominje c.goru,netko metković a netko i hercegovinu,ja imam saznanja da su rajiči porijeklom iz c.gore ali da su najbrojniji bili u hercegovini i dalmatinskoj zagori,pozdrav svim rajičima di god bili !!!

Pročitajte sve komentare! Ukupno ih ima 15.