Krolo
S jezičnog motrišta prezime Krolo je povijesna izvedenica od imenice kralj. Naime, imenica kralj nastala je od imena najpoznatijeg srednjovjekovnog vladara Karla Velikog (njemački Karl, latinski Carolus), koji je slavljen kao obnovitelj Rimskog Carstva.
Riječ kralj (kral) preuzeli su gotovo svi slavenski narodi, u čijim je jezicima kral metatezom likvidom pretvoreno u krol (praslavenski krolj6, poljski krol, ruski korol, mađarski kiral). Nekadašnji oblik u njemačkom se sačuvao u prilično čestom prezimenu Kroll, koje odgovara našem Krolo. Pokušaj nekih autora da prezime Krolo dovedu u vezu s njemačkim glagolom krollen, što znači malaksati, sustati od slabosti, temelji se samo na glasovnoj sličnosti.
Krole se na mućkom području zabilježene u Alberghettijevu zemljišniku (1725 -1729), u kojem su u Gizdavcu u sklopu banderije harambaše Jure Jelavića upisane 4 obitelji s prezimenom Krolić (u izvorniku Crollich): Stipanova, Nikina i dvojice domaćina s imenom Ante.
U Gizdavcu su Krole zabilježene i u austrijskom zemljišniku iz 1835. godine, i to tri obitelji: Pavina, Petrova i udovice Marte; tada su i u Muću Gornjem zabilježene dvije obitelji s prezimenom Krolo: Lovrina i Mijina.
Popis stanovništva 1948. godine u Gizdavcu je zatekao 7 obitelji s prezimenom Krolo.
Danas Krole žive u Muću Gornjem (15 obitelj, 51 duša) i u Gizdavcu (1, 3).
Starina roda Krolo je na livanjskom dijelu Buškog blata, u selu Mišima, gdje je u popisu bosansko-hercegovačkih Hrvata katolika 1741/42. godine biskup fra Pavo Dragićević zabilježio 4-članu obitelj Jure Krole. To je bila jedina obitelj s ovim prezimenom, koja nije odselila u Cetinsku krajinu. Još 1691. godine obitelj s prezimenom Krolo dobila je zemlju i pašnjake u planinskim dijelovima Cetinske krajine, u Strmendocu i Tijarici.
J. A. Soldo navodi i dva spomena o Marku Kroli Jakovljevu, trgovcu iz Kamenskog. Drugog siječnja 1791. godine sinjski trgovci Vuletići, koji su trgovali s Markom Krolom i Cvitom Pavlovićem, nakon obavljenog obračuna morali su im platiti za 30 volova 209 zlatnih mletačkih cekina (10.032 lire) i 17,11 lira, što su toga dana i isplatili. Petog lipnja 1794. godine Marko je Krolo primio od sinjskog trgovca Ivana Buljana previše novca za 100 konja, pa je dužan 3.140,8 lira vratiti u tri rate: prvu do blagdana Svetog Mihovila, a preostale tijekom 1795. i 1796. godine.
Današnje Krole na buškoblatskom dijelu općine Tomislavgrad (Kazaginac, Donja Grabovica), kao i na livanjskom području (Podhum, Donji Žabljak i Prisap) doselili su iz Cetinske karjine, iz Kamenskog u drugoj polovici 19. stoljeća.
U Podhumu pokraj Livna danas žive Eranovići, koji su nastali od roda Krolo, a i oni su doselili s područja Dalmacije.
Danas na triljskom području Krole žive: u Kamenskom (25 obitelji, 52 člana), Strmendocu (1, 14) i Trilju (7, 10).
U vezi naslova k r a l j etimolog prof.P.Skok je naveo i ovo:"Upor.polj. k r o l(odatle brojna njemacka prezimena K r o l l),rus.k o r o l o."(Etimologij.rj.hrv.ili srp.jez.,knj.2.,Zagreb 1972,str.48.)—Najvjerojatnije da je hrv.prezime KROLO izved.pod utjecajem polj.k r o l ili njem. K r o l l(?)Ovo je moje osobno misljenje.
Štovani!,
Htjela bih napomenuti da prezime Krolo potječe iz Gizdavca,općina Muć,i od tud se dio Krolića odselio na Kamensko, Strmendolac,a dva brata su se odselila u Sinj. Jedan od njih je Ante Krolo koji je bio moj predak,a došao je sa svojim bratom u Sinj oko 1750. U knjizi štovanog autora se te familije ne spominju. Stanovnici Kamenskog, Tijarice i sela livanjskog kraja za žene rođene pod prezimenom Krolo kažu "Kroluše",a za sinjske žene s djevojačkim prezimenom Krolo kažu "Krolinice",tako da se već odavna zna da je prezime Krolo i "fetivo" sinjsko. Nadalje, Krolići koji se nalze u Livanjskom kraju,tamo nisu starosjedioci nego su ih Turci odveli tamo u roblje s mućkog područja. Da se zaključiti,da je prezime Krolo autohtono Hrvatsko!
Zahvaljujem,
Dina Krolinica
Ovo nema veze s vezom!
Knjigu o prezimenima piše čovjek koji je toliki “poznavatelj” prezimena da je obradio sva prezimena od Imotskog, Sinja, Splita, Solina, Kaštela, Trogira do Muća – svašta.
Obična nagadjanja vezana uz pisanje neistina, lažiranje povijesti i svega što je iza nas.
Pogledajte samo prezime Zuban…
“Prezime je istovjetno sa zastrajelim narodnim osobnim imenom Zuban, koje spada u skupinu imena izvedenih od imenice zub, naziva bjeličastih izraslina koštanog tkiva u čeljusti presvučenih caklinom, koje služe za griženje i žvakanje”….
ili naprimjer Kerum:
“Jezičnim postanjem prezimena Kerum nije se još nitko bavio. U ovom prvom pokušaju iznosimo nekoliko možebitnih pretpostavki postanja ovog veoma rijetkog prezimena, gotovo isključivo ograničenog na područje sela Radunića u općini Muć.
Prva asocijacija je glagol keriti se sa značenjem lolati se, bančiti, lumpovati, bekrijati, terevenčiti, ali sve to činiti na osobit način uz puno buke, sa željom da se izazove senzacija u okruženju.
U turskom jeziku postoji sintagma „kerem bujrum“ sa značenjem dopusti, izvoli, pri čemu je promjenu prvog dijela kerem u kerum lako objasniti….”
Koje gluposti od strane autora knjige!
Pametnome dosta.
Žali Bože papira.
Štovanome autoru predlažem da nas ostavi na miru, hvala na trudu, nemojte više – molim Vas!!!!
Pozdrav od Krole iz slavonije točnije Vrpolja kod Đakova.
Krole su zakon!
Krola ima i u selu Priluka kod Livna
trazim stipu-stjepana krolo.