Mijić
S jezičnog motrišta prezime je izvedeno od Mijo, jednog od naših oblika biblijskog imena hebrejskog podrijela Mihovil (Michael), što znači "koji je kao Bog". To je obrađenu u odjeljku o rodu Mijač.
Danas u Hrvatskoj živi 1.750 osoba s prezimenom Mijić (Dalmacija, istočna Slavonija). Istog su jezičnog postanja i prezimena: Mijic (Metković, Baranja), Mijič (Metković, Split), Mijo (Omiš) i Mijetić (Vinkovci).
Mijići se na mućkom području prvi put javljaju 1835. godine u austrijskom zemljišniku, u kojem su u Sutini zabilježene tri obitelji s tim prezimenom, kojih su domaćini bili: Lovre, Pave i Šimun Mijić.
Danas u Muću Gornjem živi 5 obitelji tog roda s ukupno 11 duša.
Popis stanovništva 1948. godine na mućkom je područja zatekao: u Sutini 14 Mijića obitelji i u Muću Gornjem dvije obitelji tog roda.
Danas u Sutini živi 15 Mijića obitelji s ukupno 43 duše.
Sutinski i gornjemućki Mijići istog su krvnog podrijetla kao i Mijići iz nedalekog im Prugova (danas općina Klis), gdje su pripadnici tog roda zabilježeni i u poznatoj matici krštenih koju je vodio leteći župnik župe Zmine od 1679. do 1686 godine fra Bonaventura Biloglav:
-godine 1680. zabilježeno je krštenje Luce Mihić, kćeri Ivanove i Anine, a kum je bio Pave Jakovović:
-godine 1680. upisano je krštenje Ante Mihića, sina Ivanova i Anina, a kumovao je Martin Šarić;
-godine 1680. Grgo Mihić zabilježen je u ulozi kuma;
-godine 1685. upisano je krštenje Duje Mihića, sina Ivanova i Anina, a kumovao je Mate Šarić;
-godine 1685. Jure Mihić je kum na krštenju Petra Radojevića, sina Pavina i Cvitina.
Dakle, prezime je upisano kao Mihić, što je svakako rezultat samovolje popisivača koji nije znao ili nije htio prihvatiti činjenicu da je glas „h“ u govoru Dalmatinske zagore i zapadne Hercegovine veoma „omražen“, pa je zamjenjivan sa glasom „j“ ili je jednostavno izostavljan.
U sačuvanom ostatku matica krštenih koje je vodio od 1700. do 1704. godine također „leteći župnik“ fra Lovre Jazidžić, na Prugovo i Broćanac podaci se odnose samo do 1702., godine, jer je te godine taj franjevac, inače doseljenik iz Duvna, postao župnikom Dicma i Koprivnog. Iz Jazidžićeve matice izdvajamo sljedeće upise krštenika ili pak njihovih kumova s prezimenom Mijić:
-9. lipnja 1700. godine kršten je Marko, sin Mate Mijića i Ane, kum je bio Vid Regoričić;
-15. kolovoza 1700. godine krstio se Lovre, sin Nikole Mijića i Matije, kumovao je Todor Bašić iz Prugova;
-24. siječnja 1701. godine kršten je Jure, sin Frane Mijića i Vidosave, kum je bio Marko Sarić iz Prugova;
-1. prosinca 1701. godine Luka i Kata Mijić iz Klisa bili su kumovi na krštenju Mate, sina Jure Bašića i Vidosave;
-26. ožujka 1702. godine Nikola i Matija Mijić iz Prugova kumovali su na krštenju Mate, sina Petra i Kate Sarić;
-17. travnja 1702. godine Nikola Mijić i Jerko Jurić iz Prugova bili su kumovi na krštenju Joze i Šimuna, sinova Cvitka iAne Karamanović iz Broćanca.
U novom venecijanskom zemljišniku iz 1709. godine Mijići su zabilježeni u Prugovu ali i na rubovima grada Sinja:
-u banderiji harambaše Mate Žanka (Obrovac, Žankina Glavica, Kamičac) tada je zabilježena 5-člana obitelj Ivana Mijića;
-u banderiji harambaše Tadije Vučkovića (Oton-Sinj) upisana je 4-člana obitelj Stipana Mijića;
-u banderiji harambaše Ivana Šolića u Prugovu su 1709. godine upisane tri obitelji: Mate Mijića pokojnog Mate s 22 i Frane Mijića pokojnog Frane s 12 duša, te Petra Mijića pokojnog Milina.
U Alberghettijevu zemljišniku (1725-1729) u sklopu banderije harambaše Ivana Šolića (Prugovo, Broćanac, Muć i Zelovo) zabilježeno je šest obitelj s prezimenom Mijić: Grge rečenog Bradar, zatim Jakova, Ivana, Petra, Filipa i Jure Mijića.
Danas pripadnici roda Mijić žive u Klisu i Vranjicu (tu su zabilježeni 1673. godine), te u Splitu i Dubravici pokraj Skradina.
Ulazak Mijića u grad Split vezan je za Juru Mijića pokojnog Marka iz Prugova, koji se 1811. godine oženio udovicom Jelom Bonačić. Njihov sin trafikant Šanto ženio se tri puta: 1836. godine Marijom Senjanović, 1855. godine Terezom Petrić Puizinom i 1864. godine Karolinom Buj. Kontinuitet obitelji nastavlja Šantin sin Marin, općinski činovnik, koji se 1888. godine oženio krojačicom Kuzmicom Danijelovom iz Kaštel Gomilice. Razvoj politike te njezina utjecaja na jezik predstavlja Šantin unuk koji se pod djedu naziva Svetilsav. U Splitu je, kako je zabilježeno u austrijskom zemljišniku iz 1832. godine živjela 6-člana Mijića obitelj koja je obrađivala oko 25 tisuća metara četvornih zemljišta u predjelu Smokovika i Pijata.
Prema tradiciji iz Prugova, koju je djelimično zapisao fra Petar Bezina. „Mijići su došli, priča se, iz Čitluka u Hercegovini. Tu su živjela četiri brata. Jedan je utekao u Čitluk pokraj Sinja, drugi je pobjegao pod Klis, treći u Sutinu, a četvrti se nastanio u Prugovu.“ Ova doseljavnja zbila su se još u vrijeme Kandijskog rata (1645-1669) pa Mijića nema u Čitluku, kao i ni u cijeloj zapdanoj Hercegovini, u dvama biskupskim popisima bosansko-hercegovačkih Hrvata katolika u 18. stoljeću. Najbliži Mijići upisani su na livanjskom području u popisu biskupa fra Pave Dragićevića 1741/1742. godine, kada je u selu spojenih imena Potočani-Zagoričani zabilježena 8-člana obitelj Petra Mijića. Dvadeset pet godina kasnije u popisu biskupa fra Marijana Bogdanovićaiz 1768. godine Mijića nema ni na livanjskom području.
U Hercegovini Mijići žive na konjičkom području, u Lisovnji, koja je ranije pripdala župi Kreševo. Mijići su nastali od starog bosanskog roda Bilojevića, starinom iz Kostajnice pokraj Konjica.
Mijić drukčijeg krvnog podrijetla žive danas i u Brotnju, u Paoči pokraj Čitluka. Upravo u zaseoku Paoče, tada zvanom Vlačići, biskup je fra Pavo Dragićević 1741/1742. godine zabilježio 5-člana obitelj Mije Vidović. On je bio domaćin obitelji koju je u tom naselju, koje je u međuvremenu prozvano Vidovići, zapisao kao 9-člano kućanstvo biskup fra Marijan Bogdanović. Upravo po Miji Vidoviću njegovi su potomci nazvani Mijići da bi im s vremenom obiteljski nadimak postao novo i jedino prezime.
Signatura: HR–DAZD–51, Naziv fonda: Bilježnici Knina
Javni bilježnik MARCANTONIO de LEVA
GODINA 1788-1808, Svežanj I
Dana 07.11.1794.
– Jure Smolić pok. Ilije, i u ime brata Ivana i sinovca Mate Smolića pok. Ante iz Mirilović Zagore + Ive Smolić pok. Duje zajedno sa Perinom Mijić udovom pok. Duje kao tutoricom maloljetne djece
– kompromis oko diobe dobara
– svjedoci Miho Popac pok. Nikole iz Kričaka i Marko Bubalo pok. Marina iz Miljevaca
Signatura: HR–DAZD–51
Naziv fonda: Bilježnici Knina
Javni bilježnik MARCANTONIO DE LEVA
GODINA 1788-1808
Svežanj I
Dana 10.09.1792. Ivan Jurić pok. Petra iz Dubravica, nastanjen u Drnišu daje punomoć bratu Frani Juriću iz Skradina u sporu sa stricom Matom Jurićem oko diobe dobara
– svjedoci Tomislav Mijić od Marka i Mate Štrkalj od Jakova, oba nastanjeni u Drnišu
Moj otac Nikola Mijic se doselio iz sela Stabandze BIH 1964god. u Rumu.Mi smo pravoslavne vere slavimo Svetog Nikolu.Pozdrav svim Mijicima bez obzira na veroispovest.
Samo da se i ja javim u ime mojih Mijića kod Brčkog, selo Gredice. Ima nas jedno 10 kuća. Od djeda sam čuo da su se ovi "moji" Mijići doselili iz Hercegovine, valjda zbog Turaka. Inače smo Srbi, slavimo Svetog Jovana, a na TV sam vidio i gradonačelnika jedne opštine u Vojvodini sa prezimenom Mijić. Iznenadio sam se kada sam na HTV-u vidio u kvizu Milijunaš nekog Mijića. I pomalo me nervira kada kažem svoje prezime, a ljudi: " jel sa dva i?" ili misle da je Milić, ili Mi??ć! Pozdrav svim Mijićima!
Moji Mijici su iz okoline Banja Luke,i pravoslavci su slave 6.maj Djurdjevdan!!! Neznam odakle su dosli neki govore iz dalmacije pa ako neko zna nesto o tome…
Pozdrav MIJIĆIMA
Ja živim u zapadnoj hercegovini rodom sam iz KONJCA zbog domovinskog rata sam u zapadnoj hercehovini drago mi je sto nas ima
TOPONIM MIJIĆI
Prije tri i pol stoljeća iselio je, iščezao, izgubio se, rod sa zajedničkim nomenom Mijić i u okviru tog zajedničkog nomena svaki sa svojim imenom nastavio se granati. Ostade toponim sa zajedničkim i svojim osobnim imenom Mijići. Toponimu Mijići ostaviše svoje duhove i pradjedovsko groblje u pjeskovitim Smrikama koje Turci i njihovi hrvatski kmetovi ne preoraše jer pjeskovita zemlja nikoga nije privlačila. Smrike su nicale i smrikarile po groblju tri i pol stoljeća. Danas opustjelo groblje kane urediti kasniji naseljenici u Mijiće od kojih je dio trbuhom za kruhom odmaglio u nepoznato, a tu se do danas zadržao dio rodova Stojanović, Topić i Glibo. Odselili su Mijići pred turskim zulumom svaki sa svojim ožiljcima i prošlošću. Vrte se grane i ogranci roda između sjevera i juga, mora i kontinenta pa je danas među Mijićima podosta onih koji su se profilirali pa se vrte izmkeđu olovke i kista. Izgledom i zvukom zvonici župne crkve u Uzdolu dotiču samo nebesa i svaki put proplivaju između “smrika” na opustjelom Mijića groblju. Oni su svjetionici dušama.
Rod Mijića stariji je od župne crkve. Čovjek se u prostorima toponima Mijići osjeća kao u nekom mitskom prostoru omamljen spoznajom koliko je puno ljepote Bog zgusnuo na tako malom prostoru da se čovjeku svaki put iznova čini apsurdnim odatle seliti. Ali! Ne može bez ali! U naravi je čovjeka da bude i da jest “argonaut”. Cijela Hrvatska zapravo je puna Mijića i njihovih potomaka. I kada bi se svi slučajno vratili u svoje ishodište – toponim Mijići i pradomovinu Hrvata Ramu, onda bi se na tom bajkovitom prostoru našli Mijići iz Hrvatske, iz gornje i donje Amerike, Australije, Zelanda i gdje ih sve ima, toponim Mijići zemljopisno bi se morao višestruko uvećati da ih sve primi.
Sada, međutim, toponim Mijići u svojoj staroj veličini čuva dio sela Donja Vast s okolinom u župi Uzdol i Rami (Ramae superiore), uspomenu svim svojim Mijićima u tuđini. Čuva nešto svoje, nešto kao počelo, nešto kao svjetsko i neraspadljivo, nešto kao kozmopolitsko. Mitska je i božanska ljepota tog toponima. Nema riječi za taj osjećaj. Odmoriti se, napiti se hladne izvorske vode sa česme na vrelu Stažić i iskrasti se odtale tiho da ne uznemirimo ni ptice, ni salamonidnu ramsku pastrmku mekousnu – taj europski endem, ni divlje životinje (vepar, vuk, lisica, medvjed i druge) koje okružuju toponim, ni podnevne cvrčke jer ovdje je podnevni mir sveti mir. I suza se otme, i neulovljena sklizne u svoj nestanak.
Da toponim i vala Mijići zna pričati o životu raseljenih, rasutih i ovdje usnulih Mijića, mogao bi štošta reći. Nije se znalo pisati, a nikada nije zaspala ona – što nije zapisano, nije ni postojalo. I to je to. Obrok je svakom od Mijića ovdje bio žilav kao i njihova borba za samoodržanjem. Rasuli su se Mijići. Uživaju blagodati civilizacije na sve strane svijeta. Cijela Hrvatska zapravo je puna Mijića i njihovih potomaka. Žilavi su. Žilav je i njihov prapovijesni toponim Mijići. Razgranao se rod Mijića. Odnesoše grane roda zajednički nomen u bijeli svijet u sebi i sa sobom, a ostaviše taj isti nomen toponimu koji je žilavost od njih uhvatio nekada davno, nitko ne zna kada niti kako.
Toponim ne prestaje buditi znatiželju kao nenastanjeni komad kopna. On čuva jednu svoju posebnu priču iz svoje i naše povijesti, možda i prapovijesti. Draška nas da u nju zaronimo. Slušamo malo. Malo-malo, pa opet!
Mijić – ravnatelj škole u Benkovcu i Lišanima Ostrovičkim, Mijić u Zadru, Rijeci i Puli, selo Mijići u zaleđu Splita… Mijići na sve strane svijeta…. Raseliše se Mijići noseći “zvjezdano nebo nad sobom i moralni zakon u sebi”. Kosti pradjedovske čuvaju stameni nomen toponima Mijići. Razroka povijest promiče na valovima svoje razrokosti. Mijići, oni s olovkom ili kistom pokušavaju otkriti tajne u sebi i tajne u svijetu.
Tajne toponima osijedile su od čekanja svojih potomaka da ih se sjete i da ih svijetu predstave jer prezime imaju i treba im samo još ime. Ovaj tekstić možda bi mogao poslužiti tek kao jedan od mogućih početaka priče o njima.
PRAVCI ISELJAVANJA RODA MIJIĆ
Popis pučanstva u Republici Hrvatskoj otkriva nam da rod Mijić 2001. godine obitava u 191.obitavalištu. Evo ih: Babina Greda 8/4; Badljevina (Pakrac) 11/3; Bakar 5/2; Beli Manastir 3/1; Belišće 9/2; Benkovac 8/2; Benkovac (Okučani) 2/1; Bjelovar 5/1; Bobora (Trpanj)3/1; Borovo 4/1; Bošnjaci 25/6; Brela 5/2; Brezje (Sv. Nedelja) 7/2; Breznički Hum 7/2; Bročice (Novska) 8/3; Brodnica (Šibenik) 3/1; Brusje (Hvar) 2/1; Bručje Gorjansko (Orenje?) 2/1; Budrovci (Đakovo) 6/1; Bukovlje 12/2; Celine (Vrhovec) 8/2; Cerna 6)1; Cernik (Čavle) 5/1; Crikvenica 4/1; Crivac (Muć) 1/1; Čabar 6/1; Čačinci 2/1; Čepin 14/5; Čepinski Martinci (Čepin) 4/1; Červar-Porat (Poreč) 3/2; Čitluk (Sinj) 24/5; Donja Zdenčina (Klinča Selo) 1/1: Donje Novo Selo (Nijemci) 4/1; Donji Lepuri (Benkovac) 3/1; Donji Miholkjac 4/1; Drenovci 14/3; Drniš 3/3; Drvenik (Gradac) 1/1; Dubravica (Metković) 26/7; Dubravica (Skradin) 32/13; Dubrovnik 8/3: Đakovo 12/4; Erdut 5/1; Funtana (Vrsar) 1/1; Garcin 3/1; Garešnica 1/1; Garešnički Brestovac (Garešnica) 8/3; Glina 3/1; Gornja Vrba 21/4; Gornji Bogičevci 4/1; Gornji Muć (Muć) 8/5; Graberje Ivaničko (Ivanić Grad) 4/1; Gradac 4/1; Gradište 13/4; Hreljin (Bakar) 4/1; Hrkanovci Đakovački (Trnova) 4/1; Hrvatska Kostajnica 2/1; Hvar 2/U1; Ilok 9/2; Ivankovo 4()1; Ivanovci Gorjanski (Đakovo 3/1; Japaga (Lipik) 1/1; Javnica (Dvor) 2/1; Ježdovec (Zagreb) 11/3; Kamen (Split) 6)2; Kaptzol 8/2; Karakašica (Sinj) 20/5; Karlovac 10/3; Kaštel Gomilkica (Kaštela) 4/(1: Kaštel Lukšić (Kaštela) 1/1: Kerestinec (Sv. Nedelja) 5/2; Klis 11/4; Knin 2/1; Korenica (Plit. Jezera) 4/1; Križ 4/1; Križevci 9/3; Kruševica (Sl.Šamac) 18/5; Kunić (Plaški) 1/1; Kutina 2/2; Lipik 5/2; Lipovec Lonjski (Kloštar-Ivanić=) 1/1; Lišane (Ostrovičke) 66/16; Livana (Čepin) 10/3; Lučane (Sinj) 1/1; Makarska 2/1; Mala Rakovica (Samobor) 2/1; Mala Subotica 2/1; Medulin 1/1; Metković 63/18; Milna 7/4; Molve 10/2; Mošćenica (Petrinja) 4/1; Nadvoda (Obrovac) 1/1; Našice 11/4; Normanci (Koška) 2/1; Novi Bolman (Jagodnjak) 5/1; Novigrad (Istar. žup.) 4/1; Novo Selo (Sisak) 1/1; Oborovo (Rugvica) 4/1; Okrug Gornji (Okrug) 3/3; Okučani 10/2; Opatija 1/1; Opuzen 1/1; Osijek 5=/22; Otok (Vuk.srij.županija) 17/5; Pakrac 10/2; Palovec (M. Subotica) 6/2; Panjani (Hr. Kostajnica) 7/3; Pleternica 3/1; Podgradina (Slivno) 1/1; Podstrana 2/1; Podvinje (Sl.Brod) 2/4; Polje (Dobrinj) 4/1; Poreč 1/1; Požega 8/2; Prelog 3/2; Preseka Obrovska (Rugovica) 10/2; Privlaka (Vuk.srij. županija) 2/1; Prozorje (Dugo Selo) 1/1; Prugovo (Klis) 23/9; Pula 19/8; Punat 4/2; Radošić (Sinj) 3/1; Rijeka 31/10; Rodaljice (Benkovac) 16/3; Rogože (Garešnica) 3/1; Rokovci (Andrijaševci) 5/1; Rovci (Sv. Petar Orehovec, 1/1; Rovinj 2/1; Rude (Samobor) 1/1; Sali 4/1; Satnica Đakovačka 1/1; Selci Đakovački (Đakovo) 15/4; Seona (Đ. Moričina) 2/2; Sesvete (Zagreb) 28/11; Sibinj 3/1; Sinj 1/1; Sisak 5/1; Sitno Donje (Šibenik) 1/1; Skradin 2/1: Slatina 2/1; Sl.Brod 190/58; Sl. Šamac 14/5; Sobočani (Kloštar Ivanić) 4/2; Solin 29/9; Sonković (Skradin) 1/1; Sop (Rugvica) 3/1; Spinčići (kastav) 1/1; Split 217/72; Stobreč (Split) 5/1; Suškovci (Pleternica) 5/1; Supetar 3/1; Sutina (Muć) 39/13; Šarengrad (Ilok) 33/12; Šeovica (Lipil) 5/2; Šibenik 32/12; Škrljevo (Bakar) 1/1: Tenja (Osijek) 21/6; Tomašanci (Gorjani) 1/1; Tovarnik 31/8; Trogir 2/1; Tuhelj 1/1; Uglješ (Darda) 10/4; Umag 2/1; Valpovo 4/2; Varaždin 1/1; Velika 2/1; Velika Gorica 8/2; Velika Mlaka (V. Gorica) 2/1; Vinica 1/1; Vinkovci 13/5; Virovitica 2/1; Višnjevac (Osijek) 5/1; Vladislavci 2/1; Vrpolje 3/1; Vrsar 6/1; Vučevci (Viškovci) 2/1; Vukovar 12/7; Zadar 85/24; Zagreb 205/80; Zaprešić 4)1; Zečevo Rogozničko (Rogoznica) 5/1; Zvekovica (Konavle) 4/.; Žrnovnica (Split) 3/1 i Županja 31/9.
Uz navedena obitavališta roda Mijić idu i obitelji sa dvojnim prezimenima. Po jedna obitelj obitava u mjestima: Pula, Mikanovci, Osijek, Tuhelj, Sitar (Županja), Vinica i Petlovac, a preostale od ukupno 14 obitelji su u Splitu i Zagrebu.
Radi lakšeg praćenja pravaca kretanja roda Mijić daju se mjesta u kojima je desetak i više obitelji, jer kroz te podatke mogu se pratiti raseljavanja tijekom 19. i 20. stoljeća i pomjeranja prema gradovima.
Legenda: Obitavalište / broj obitelji / broj članova
Lišane Ostrovičke / 16 / 66
Metković / 18 / 63
Dubravica (Metković) / 7 / 26
Dubravica (Skradin) / 32 / 13
Osijek / 22 / 50
Prugovo (Klis) / 9 / 23
Pula / 8 19
Rijeka / 10 / 31
Sl. Brod / 58 / 190
Sesvete (Zagreb) / 11 / 28
Solin / 9 / 29
Split / 72 / 217
Sutina (Muć) / 13 / 39
Šarengrad (Ilok) / 12 / 33
Šibenik / 12 / 32
Tovarnik / 8 / 31
Zadar / 24 / 85
Zagreb / 80 / 205
Županja / 9 / 31.
Pravci kretanja ramskog starog roda Mijić gotovo su identični temeljnoj matrici pravcu kretanja drugih iz ovih, ili iz onih razloga iseljenih rodova. Na praćenje i izučavanje roda Mijić išlo se interdisciplinarnom metodom i s punom znanstvenom odgovornošću. Prilikom objavljivanja teksta „Toponim Mijići“ javio se samo jedan današnji pripadnik roda koji je jedini javno iznosio dvojbe, jer javno ne želi da su mu pretci tamo negdje iz Bosne, a ne zna da je Kraljevina (Kneževina) Rama kroz svoju mučnu povijest uvijek bila periferni dio Crvene Hrvatske, ali isto tako Dalmacije.
Ozbiljan pristup tražio je veliki trud i svi koji sumnjaju u bilo koji od navoda iz ovoga znanstvenog rada dobro bi bilo da prije poplave sumnje obave vlastiti DNK i usporede ga sa DNK svojih predaka iz sela Donja Vast i najvećeg zaseoka u njemu koji se do dana današnjega, kako smo već istaknuli, zove Mijići.
Vidljivo je da je u svojim obitavalištima širom Republike Hrvatske, a njih je 193 početak trećeg tisućlječa dočekalo 1.741 duša u 694 obitelji. Uzgred napominjemo da ima 31 obitelj sa po jednim članom i tek tri više sa po dva člana.
Dovršeno u Zadru, 12. prosinca 2009. godine
Hrgarski Mijići su doselili iz Like, iz Bruvna i slave Nikoljdan…
Mijića je bilo do ovog rata i u selu Hrgar 10 km istočno od Bihaća, nažalost sada je selo pusto a Mijići kao i ostali raseljeni…
Pozdrav svima,prvi put se oglašavam.Živim u Ratkovu,selo u Srbiji,na pola puta izmedju Sombora i Novog Sada.U Ratkovu ima 8 familija Mijića.Mijići su naselili Ratkovo posle drugog svetskog rata,1945.Došli su iz sela Stabandža,Velika Kladuša,Bosnai Hercegovina blizu granice sa Hrvatskom,svi su pravoslavne veroispovesti.Krsna slava im je Sveti Nikola,19 decembar.Moji su u Bosnu došli iz Like,ali neznam baš odakle.Ako neko ima neka druga saznjanja,nek objavi,za prvi put toliko …..pozdrav svima !
Pozdrav
U selu Mijici podno planine Manjaca u BiH na nekih 40 km od Banja Luke zivi oko 10 tak porodica istog prezimena Mijic. Svi su pravoslavne vjeroispovjesti. Dio iste nase porodice je nakon II svjetskog rata transportovan u Vojvodinu. Pored nase porodice Mijici zive u Kotor Varosu.
Veci dio Mijica koji poticu iz sela Mijici zive u Banja Luci
Evo još jedna informacija vezana za prezime Mijić u Lišanima Ostrovičkim pored Benkovca postoji zaseok Mijić sa 14 stalno maseljenih kuća i oko šezdesetak stanovnika nadam se da nisam nekoga zaboravila ako je moguće uvrstite i taj podatak na vašu stranicu ! Hvala!
pozdrav svim Mijicima
pozdrav Mijićima!
Vazno je da nas je dosta. da izgleda da nas je puno iz Like i dalmatinske zagore. Takodjer postoje izdanci Mijica koji su danas pravoslavni. No to nije neobicno jer porijeklo izgleda drzi svoje korijene, vise- manje u Bosni u kojem je preovladalo Bogumilstvo dok ga katolicizam ili pravoslavlje nije istjerao.
Jedno je ipak fino koji god da jesmo fino man stoji… Mijici sta ces he he …
Za mladje koji se bave facebook-om preeporucujem da se uclani u mijicki klub pa da onda vidite kakvih nas sve ima iznenadili bi ste se!
Pozdrav! Tihomir Mijic
Baš mi je drago što sam bio u prilici pročitati ovaj tekst o prezimenu Mijić. Inače, rođen sam u istočnoj Slavoniji, moj otac je rodom iz Sovića, ali je poslije II. svjetskog rata preselio u slavoniju.
Poštovani,
Ja sam iz Metkovića, a porijeklo moga oca i djeda i pradjeda je iz mjesta Dubravica kod Metkovića.
Mijići iz Metkovića se ne spominju, osim kao Mijic ili Mijič, u Vašim tekstovima!
Lijepo je čitati o svome prezimenu.
Pozdrav
Donja Rama
53. Ustirama
U selu imaju 23 katoličke kuće i dvije muslimanske
Katolici – Džalte (8 k. sa 10 dom.), starinom su iz Sovića, gdje još imaju svoje zemlje. Bilo ih je i u Sovićima sedam braće i imali su lijepu sestru. Došao im aga da primi hak i rekao da će da spava sa sestrom im Jelom. Najmlađi od braće sjekirom odsječe agi glavu i oni se razbjegnu osim najstarijeg, koji je bio bolestan i nije mogao krenuti. Jelu su pak muslimani odveli za Šehića. Džalte smatraju, kao i Mijiće u Sovićima, jednim od najstarijih katoličkih rodova u Bosni. U Ustiramu su se doselili pradjedovi. Jedan je od Džalta išao u Omatlije pa se vratio. Osim u Ustirami danas ima Džalta u Sovićima, na Gračacu, na Zagradu (Paroš), na Uzdolu, zatim na Voljevcu, na Barama i u Otaležanima (konjički srez), Omatlijama, u Fojnici i u okolici Livna. – Lončari (4 k.) su starinom iz Graca u Hercegovini, odakle su došli prije sto godina. Stari su im raznosili i prodavali lonce i crepulje koji su se pravili na Gracu. Od istog roda su i Lončari u Rami. – Antunovići (3 k. sa 7 dom.) su došli oko 1850. iz Bukovice u Konjičkom srezu gdje im je bilo “tijesno”. Od tog su roda i Tadići-Antunovići na Kućanima, koji su tamo došli sa Vratne Gore. – Pušići (2 k. sa 3 dom.) starinom su iz Ričica ispod Zavelema u Dalmaciji. Najprije je došao jedan kao najamnik, a poslije doveo i dva brata i ovdje se ukmetili oko 1850. – Bilići (4 k.) su došli sa Trišćana oko 1850. i ukmetili se u Balića (a u Trišćana nisu bili kmeti). U Trišćanima nije ostao nitko od njih. Oni su inače u Rami starosjedioci i za razliku od onih koji su odselili u Hercegovinu, zovu se i Ramljaci. – Pavlovići (2 k.) oba su došli na ženinstvo iz Meopotočja, jedan 1919. a drugi 1928. Osim Mijića, koji su izumrli, zna se da su u selu živjeli nekada i Ivandići.
Muslimani – Balići (2 k. sa 6 dom.) sami ne znaju ništa o porijeklu. Neki pričaju da su starinom Bajrići sa Ravnice, a drugi kažu da su se prozvali Balićima što im je neki predak nosio “bale” tovare. On je donosio tovare iz Dalmacije. 1900. su izumrli muslimani Osmići.
TOPONIM MIJIĆI
autor Rajko Glibo
Prije tri i pol stoljeća iselio je, iščezao, izgubio se, rod sa zajedničkim nomenom Mijić i u okviru tog zajedničkog nomena svaki sa svojim imenom nastavio se granati. Ostade toponim sa zajedničkim i svojim osobnim imenom Mijići. Toponimu Mijići ostaviše svoje duhove i pradjedovsko groblje u pjeskovitim Smrikama koje Turci i njihovi hrvatski kmetovi ne preoraše jer pjeskovita zemlja nikoga nije privlačila. Smrike su nicale i smrikarile po groblju tri i pol stoljeća. Danas opustjelo groblje kane urediti kasniji naseljenici u Mijiće od kojih je dio trbuhom za kruhom odmaglio u nepoznato, a tu se do danas zadržao dio rodova Stojanović, Topić i Glibo. Odselili su Mijići pred turskim zulumom svaki sa svojim ožiljcima i prošlošću. Vrte se grane i ogranci roda između sjevera i juga, mora i kontinenta pa je danas među Mijićima podosta onih koji su se profilirali pa se vrte izmkeđu olovke i kista.
Izgledom i zvukom zvonici župne crkve u Uzdolu dotiču samo nebesa i svaki put proplivaju između “smrika” na opustjelom Mijića groblju. Oni su svjetionici dušama. Rod Mijića stariji je od župne crkve. Čovjek se u prostorima toponima Mijići osjeća kao u nekom mitskom prostoru omamljen spoznajom koliko je puno ljepote Bog zgusnuo na tako malom prostoru da se čovjeku svaki put iznova čini apsurdnim odatle seliti. Ali! Ne može bez ali! U naravi je čovjeka da bude i da jest “argonaut”.
Cijela Hrvatska zapravo je puna Mijića i njihovih potomaka. I kada bi se svi slučajno vratili u svoje ishodište – toponim Mijići i pradomovinu Hrvata Ramu, onda bi se na tom bajkovitom prostoru našli Mijići iz Hrvatske, iz gornje i donje Amerike, Australije, Zelanda i gdje ih sve ima, toponim Mijići zemljopisno bi se morao višestruko uvećati da ih sve primi. Sada, međutim, toponim Mijići u svojoj staroj veličini čuva dio sela Donja Vast s okolinom u župi Uzdol i Rami (Ramae superiore), uspomenu svim svojim Mijićima u tuđini. Čuva nešto svoje, nešto kao počelo, nešto kao svjetsko i neraspadljivo, nešto kao kozmopolitsko. Mitska je i božanska ljepota tog toponima. Nema riječi za taj osjećaj. Odmoriti se, napiti se hladne izvorske vode sa česme na vrelu Stažić i iskrasti se odtale tiho da ne uznemirimo ni ptice, ni salamonidnu ramsku pastrmku mekousnu – taj europski endem, ni divlje životinje (vepar, vuk, lisica, medvjed i druge) koje okružuju toponim, ni podnevne cvrčke jer ovdje je podnevni mir sveti mir. I suza se otme, i neulovljena sklizne u svoj nestanak. Da toponim i vala Mijići zna pričati o životu raseljenih, rasutih i ovdje usnulih Mijića, mogao bi štošta reći. Nije se znalo pisati, a nikada nije zaspala ona – što nije zapisano, nije ni postojalo. I to je to. Obrok je svakom od Mijića ovdje bio žilav kao i njihova borba za samoodržanjem. Rasuli su se Mijići. Uživaju blagodati civilizacije na sve strane svijeta. Cijela Hrvatska zapravo je puna Mijića i njihovih potomaka. Žilavi su. Žilav je i njihov prapovijesni toponim Mijići. Razgranao se rod Mijića. Odnesoše grane roda zajednički nomen u bijeli svijet u sebi i sa sobom, a ostaviše taj isti nomen toponimu koji je žilavost od njih uhvatio nekada davno, nitko ne zna kada niti kako. Toponim ne prestaje buditi znatiželju kao nenastanjeni komad kopna. On čuva jednu svoju posebnu priču iz svoje i naše povijesti, možda i prapovijesti. Draška nas da u nju zaronimo.
Slušamo malo. Malo-malo, pa opet! Mijić – ravnatelj škole u Benkovcu i Lišanima Ostrovičkim, Mijić u Zadru, Rijeci i Puli, selo Mijići u zaleđu Splita… Mijići na sve strane svijeta…. Raseliše se Mijići noseći “zvjezdano nebo nad sobom i moralni zakon u sebi”. Kosti pradjedovske čuvaju stameni nomen toponima Mijići. Razroka povijest promiče na valovima svoje razrokosti. Mijići, oni s olovkom ili kistom pokušavaju otkriti tajne u sebi i tajne u svijetu. Tajne toponima osijedile su od čekanja svojih potomaka da ih se sjete i da ih svijetu predstave jer prezime imaju i treba im samo još ime. Ovaj tekstić možda bi mogao poslužiti tek kao jedan od mogućih početaka priče o njima.
Zanima me da li netko zna odakle originalno potječu Mijići?
Odakle su krenuli u seobu, zato što ih danas stvarno ima posvuda. Pa i neki Srbi se prezivaju našim prezimenom, iako je ono, originalno hrvatsko.
Mi smo obitelj u Zadru, korijene vučemo iz Dubravica kod Skradina. Tamo su Mijići jako dugo, par stoljeća čak, ali me zanima odakle su došli tamo, jer sam iz puno izvora čuja da su iz Like preko Hercegovine došli na to područje…
Iznimno zahvalan… još jedan Mijić 🙂
MIJIĆA IMA U SELU DUBRAVICE U ZALEĐU SKRADINA
TAMO SU OD 1200-1300 GODINE DOŠLI SU IZ BOSNE
Moja obitelj potječe iz bosanske posavine i u selu od moga oca ima jedno 70 – tak ljudi koji se prezivaju mijič također
Značajan broj obitelji Mijić za koje se pretpostavlja da vuku porijeklo iz Hercegovine nalaze se kao starosjedioci i naseljeni u Lišanima Ostrovičkim u zaleđu Zadra odnosno Pirovca.
Iz spomenute loze Mijića iz Lišana Ostrovičkih su pokojni Vid Mijić( Petar)i Mirko Mijić ( Ivana)…..
Potragom za svojim precima nasao sam i ovu stranicu. Po rodoslovu koji je za nas napisao nas rodjak Zarko Mijic nasi preci dolaze u Bosnu (Potkozarje) iz Like sredinom 19 st. Ima li iko kakvih spoznaja o tome moze mi se osobno obratiti na e-mail ipsyhope@gmail.com S postovanjem Tihomir Mijić
Niste naveli Mijiće koji žive u Travniku i okolici. Oko 20 obitelji…
Nisam siguran koliko dugo su Mijići na ovim prostorima ali sigurno ne manje od 200 godina.
Moram vas upozorit da niste naveli moje pretke koji su izravni potomci Svetoslava Mijića spomenuli ste samo da Marin Mijić nastavlja lozu što nije točno jer je on imao polubrata od kojeg potječe moja obitelj (iz jednog od 3 braka svetoslava mijića).