Sedlar

Prezime je s jezičnog motrišta izvedenica od imenice sedlo, naziva sjedala od kože koje se pričvršćuje konju na leđa i olakšava jahanje. Ustvari sedlar je obrtnik koji izrađuje sedla.
U Hrvatskoj danas živi 1.090 osoba s prezimenom Sedlar (Zlatar Bistrica, Zagorje, Varaždin).
Istog su jezičnog postanja i prezimena: Sedlaček (160, Slavonija, Moslavina, Nova Gradiška), Sedlak (Vukovar, Glina, Zadar), Sedlarević (Slavonski Brod, Pula, Kaštela), Sedlarić (400, Jastrebarsko, Novska), Sedlić (150, Slavonski Brod, Zagreb, istočna Slavonija), Sedlo (Slavonski Brod).
Na mućkom su području u venecijanskom zemljišniku iz 1711. godine zabilježene dvije obitelji s dužim oblikom prezimena Sedlarević, i to u Bračeviću: 9-člana obitelj Mate Sedlarevića pokojnog Grge, kojoj su venecijanske vlasti dale samo kanapa zemlje, dok je 5-člana obitelj Martina Sedlarevića pokojnog Jakova ubilježena „senza terre“ (bez zemlje).
Sedlarevići iz Bračevića preseljavaju u Ramljane i opredjeljuju se za kraći oblik prezimena Sedlar, kojim se njihovi potomci služe i danas.
U austrijskom zemljišniku iz 1835 godine u Ramljanima su zabilježene četiri obitelji Sedlarove obitelji: Antina, Ivanova, Matina i Petrova; popis stanovništva 1948. godine zatekao je u Ramljanima 14 obitelji s prezimenom Sedlar.
Danas u Ramljanima živi 12 obitelji tog roda s ukupno 18 duša.
Sedlari su doselili 1692. godine, kad je stigao harambaša Bartul Jelavić (Jelavičić) i nastanio svoje obitelji u Dobreču (dio Muća oko vrela Dobre), i to od potoka ili kule muslimana Barač(ević)a na istoku do crkve di Smisca na zapadu, s juga je bilo Pometeno brdo, na sjeveru brdo Jeleno. Uz ostale tada je doselio i Martin Sedlar, dakle onaj domaćin kojeg smo zatekli zapisana u venecijanskom zemljišniku iz 1711. godine.