Kokan
Prezime je izvedeno od imenice kokot, jednog, uz pijevac, pijetao i petej, naziva za mužjaka kokoši; jedan od hipokoristika od imenice kokot je i koko, od kojeg je izveden novi hipokoristik kokan, istovjetan s prezimenom Kokan.
Ključni podatak za mućke i dicmanjanske Kokane je upis u venecijanskom zemljišniku iz 1709. godine (banderije harambaše Ilije Maretića) 4-obitelj Grge Veselića rečenog Kokan.
U venecijanskom zemljišniku iz 1711. godine:
-za područje Zminova (danas dio Muća Gornjeg) u banderiji Bartula Jelavića upisana je obitelj Stipana Kokanovića pokojnog Bože;
-za područje Dobreča (danas dio Muća Gornjeg oko vrela Dobreč) također u sklopu banderije harambaše Bartula Jelavića upisane su dvije obitelji: Bože Kokanovića pokojnog Mate i vjerojatno njegova brata Mate Kokanovića pokojnog Mate, kao i jedna obitelj s kraćim oblikom tog prezimena: Ante Kokića pokojnog Ivana.
Petnaestak godina kasnije u Alberghettijevu zemljišniku (1725 – 1729) nekadašnji Veselići posve su se opredijelili da im obiteljski nadimak Kokan postane novim prezimenom: u banderiji Bože Maretića iz Dicma upisane su dvije obitelji s dužim oblikom prezimena Kokanović (u izvorniku Cocanovich): Antina i udovice Mande Kokanović.
U Alberghettijevu zemljišniku (1725 -1729) u bandijeri harambaše Jure Jelavića, uz ostale, upisane su i dvije obitelji: Petra Kokanovića (Coccanovich) i Jure Kokića (Cochich).
Kokanovići i Kokići s vremenom će se i na mućkom području opredijeliti za prezime Kokan, što je potvrđeno u austrijskom zemljišniku iz 1835. godine, kada su:
-u Gornjem Muću upisane dvije obitelji s prezimenom Kokan: Filipova i Lovrina.
Prema popisu stanovništva 1948 godine u Gornjem Muću 1948. godine stalno prebivalište ima 9 obitelji s prezimenom Kokan;
-u Sutini su Zelovskoj popisu stanovništva 1948. godine zabilježene 3 obitelji s prezimenom Kokan.
Danas u Muću Gornjem živi 8 obitelj tog roda s ukupno 51 dušom, a u Mućkom Zelovu 4 obitelji s ukupno 16 članova.
Zanimljivo je spomenuti da se u popisu stanovnika Hrvaca iz 1802. godine, što se čuva u Arhivu Franjevačkog samostana u Sinju, da je uz hrvatačako prezime Paviša zabilježen i obiteljski nadimak Kokan, koji ipak nije postao prezime ni dio dvočlanog prezimena.
Slično se zbilo i u Šibeniku, gdje je 1774. godine zabilježen Stefano Celar detto Cochan, gdje također obiteljski nadimak nije postao novo prezime.
Mozda je gosp.Mate Kokan u pravu da je prezime Kokan po podrijetlu iz turskog jezika.Naime,na turskom jeziku KOKU znaci miris,pa bi onda KOKAN znacilo MIRISLJAV.Nasao sam u “Tursko-bosanskom rjecniku”(Tuzla,2009.)od prof.I.Smajlovica (str.229)ove rijeci:KOKLAMAK=mirisati nesto,pomirisati… i KOKMAK=mirisati na nesto;
KOKAK,K O K A N==MIRISLJAV…
Prezime je vjerojatno turskog jezičnog postanja, čini se da najrasprostranjenije u Turskoj i na područjima nekadašnje turske vladavine.
Porijeklo dalmatinskih Kokana vjerojatno starosjedilačko dalmatinsko.
Poznato je da su u katolici u 17. stoljeću svoja narodna imena počeli zamjenjivati katoličkim imenima svetaca. Pravoslavci su zadržali tradiciju pa danas možemo učiti od njih kakva smo imena nekada i mi imali. Majstor Radovan i Vuk Mandušić (Dalmacija) bili su katolici, a danas su to tipična pravoslavna imena. Tako je kod pravoslavaca ostalo do danas i osobno ime Kokan, a kod njih to može biti i nadimak od milja čovjeku ili životinji.
Prezime Kokan u mojoj obitelji može se pratiti po našoj obiteljskoj predaji do mog šukun-šukundjeda Jure, koji je dao par muških loza u Gornjem Muću, a evo moje: Jure/Marko/Petar(1875?/Bože(1910)/Branimir(1942)/Bože(1970). To je kojih 150-200 godina unazad. Prema obiteljskoj predaji su 3 brata Kokana došla preko Mostara i naselila se u Muć, Zagoru i Dicmo.Imali smo dosta zemlje, dok se nije usitnila diobom među sinovima Marka Kokana. Znači da su Kokani po dolasku dobili veliko imanje u vlasništvo.
Prezime Kokan javlja se najviše u Hrvatskoj i BiH. Kokani u okolici Splita su katolici, a vjerojatno i Kokani oko Duge Rese. Kod Okučana postoji i Kokanova greda. Kokana doseljenih od starine iz Dalmacije i drugih krajeva ima i po Madžarskoj i Slavoniji. U okolici Banjaluke ima dosta Kokana i oni su često pravoslavci i katolici, a možda čak ima i više pravoslavaca. Vjerojatno tamo ima i Kokana muslimana.
U američkim imigracijskim bazama na internetu nalaze se i Kokani iz Rusije, očito židovskih korijena (imaju židovska imena). Prezime Kokan rašireno je i u Turskoj (muslimanbi) te na Dalekom istoku (budisti), gdje postoji i riječ Kokan s barem desetak značenja. U Turkmenistanu postoji i velika regija koja se zove Kokan.
U selu Šarići u Istri živjeli su Sarich detto Cockan i Kokan. Isto tako i Sarich detto Vulin. Vjerovatno su Sarich došli u Istru iz okolice Sinja 1634 ili 1635 godine. Imam sliku originalnog upisa rođenja u Župi Filipana u Istri 1762 godine Martin sin Iue Sarich detto Vulin a tražim informacije gdje i kada je bio rođen Iue Sarich detto Vulin rođen prije 1745 godine. Ako imate informacije o bilo kojem Sarich detto Vulin molim pišite mi. Hvala.