Plavša
U osnovi je prezimena pridjev plav, dakle onaj koji je boje čistog neba, jedne od temeljnih boja spektra; kad je pak riječ o ljudskoj kosi ili puti, onda je plav isto što i svijetložut, žućkast. Nekoć je i u Hrvata često ime bilo Plavac.
Inače, plav je praslavenska riječ, koja je glasila polv6 sa značenjem žućkast, bijel, a slično je glasila i u drugim jezicima: staroslavenski plav6, ruski (dijalektalno) polovyj, poljski plowy, litavski palvas (blijed), latinski pallidus, grčki polios = blijed.
Danas u Hrvatskoj živi 140 osoba s prezimenom Plavša (Knin, Cetinska krajina, srednja Dalmacija).
Istog su jezičnog postanja i prezimena: Plavšić (1.070, Daruvar, Knin, istočna Slavonija), Plavšin (Zadar, Baranja), Plavuš (Vinkovci), Plavušić (Rijeka, Hercegovina).
Plavše su noviji stanovnici Muća Donjeg; u popisu stanovništva 1948. godine zabilježene su u tom mjestu 4 obitelji s prezimenom Plavša.
Danas u Muću Donjem živi samo jedna osoba s prezimenom Plavšić.
Prema mjesnoj predaji u Otoku na Cetini su i u vrijeme osmanlijske vlasti prebivali pripadnici roda Plavša, dakle po tome bi ih trebalo svrstati u starosjeditelje.
Oni se pak u najstarijim sačuvanim maticama stare župe Otok pojavljuju 1747. godine s dužim oblikom prezimena Plavšić, koje će kasnije ustupiti mjesto kraćem obliku – Plavša.
Međutim, predaju o Plavšićima kao starosjediteljima u Otoku dovode u pitanje podaci iz životopisa fra Mije Plavšića, koji je od 6. veljače 1750. godine do 5. listopada 1751. godine obavljao dužnost župnika stare župe Otok. Rođen je 1692. godine u Rami, a roditelji su mu doselili u Otavice pokraj Drniša. Stupio je među franjevce na Visovcu 1722. godine. Redovito se potpisivao "frater Michael Plavssich a Rama" (franjevac Mijo Plavšić iz Rame). Umro je 18. travnja 1757. godine u Kninu u 65. godini života kao aktualni gvardijan kninskog samostana.
Još je jedan franjevac iz ovoga roda – fra Andrija Plavša, rođen 7. rujna 1809. godine u Otoku. Školovao se i u Beču, pa je bio učiteljem bogoslovlja i crkvenog prava. Umro je kao aktualni tajnik Provincije Presvetog Otkupitelja, učitelj generalis, u dobi od 47 godina u Mirloviću pokraj Drniša.
Danas u Otoku živi 9 obitelji i 23 osobe s prezimenom Plavša. Pripadnici tog roda danas žive i u Golubiću pokraj Knina.
Signatura: HR–DAZD–51
Naziv fonda: Bilježnici Knina
Javni bilježnik MARCANTONIO de LEVA
GODINA 1788-1808, Svežanj I
Dana 02.10.1793.
– Luka Gugo pok. Tome i Mate Lučić pok. Ivana iz Pokrovnika + Božo Jović pok. Mije iz Drniša
– punomoć za zastupanje kod suda
– svjedoci Nikola Plavša pok. Stevana iz Golubića i Ante Vuletić od Mihe iz Vinalića
Signatura: HR–DAZD–51
Naziv fonda: Bilježnici Knina
Javni bilježnik MARCANTONIO de LEVA
GODINA 1788-1808, Svežanj I
Dana 02.02.1793. dužnici braća Ilija, Glišo i Mijo Plavša pok. Pavla iz Golubića daju obveznicu Mati Čavlini pok. Mate iz Promine za dug 570 lira
– svjedoci Abram Vuković pok. Stevana i Petar Milašin pok. Ilije, oba iz Golubića
Pozdrav svima!Moja mama je djevojački Plavšić,od oca Josipa…rođena u Gornjoj Pištani kod Orahovice,Slavonija.Mi smo pravoslavci…krsna slava je sv.Simeon.Čitala sam da se još 1700 i neke godine spominje naselje Plavša mahala u našem kraju,za vrijeme vladavine Turaka…zanima me ako netko zna više o tome?
Moj deda se zvao plavsic lazar i rodio se u paciru u vojvodinii, 1897- e godine, ali su mi rekli da se familija preselila za vreme seobe iz hercegovine
Pozdrav.Koliko ja znam o svome poreklu,deda moga dede se doselio iz Crne Gore(Selo Plav sada muslimansko a nekada Pravoslavno) u Novi Pazar.Tu su ostali sve do generacuje moga dede('41) kada su u kasnim 50-ima otisli po stranim zemljama(Francuska i SVajcarska).Vratili su se pocetkom 70-ih u Kraljevo(Centralna Srbija-Sumadija) i okolinu.Jos uvek imam striceve u Svajcarskoj(Sent Galen).Pozdrav za sve prezimenjake 🙂
Zovem se Dragan Plavsic od oca Ostoje Plavsica i Radojke Sarac.Zivim u Ostroj luci kod Sanskog Mosta.Otac sam petoro djece:Radojke rodjene 29.01.1992;Dusana rodjenog 07.04.1993;Duske 08.02.1996; Djordje i Djuradj rodjeni 26.07.2000. godine.Zivim sa porodicom u Ostroj Luci a zaposlen sam u opstoj bolnici u Prijedoru.Otac mi je 1947 doselio sa Brda Mikanova kod Starog Majdana.Unuk sam pokojnog Sime Plavsica i nasa krsna slava je Djurdjevdan.
Znam za pravoslavnu porodicu Plavša iz Risna u Boki Kotorskoj, zet mi je od njih. Po njegovoj priči njegov predak, e sad neznam jeli pradeda ili čukundeda doselio se iz okoline Knina u Risan jer je kao sveštenik dobio službu u risanskoj crkvi.
Imehrvatsko, sajt koji istražuje poreklo prezimena u hrvatskoj često zanemaruje podatak o unijaćenju i pokatoličavanju Srba širom austrougarske pa tako i ovaj sajt na osnovu 2 fratra koji su po svoj prilici rođeni u pravoslavnim porodicama grade teoriju o ovom prezimenu kao hrvatskom.
Zanimljive su mi teorije o tipično srpskim prezimenima tipa Bursać, Tesla, Šerbedžija, Komazec…navodi se da se tako uglavnom prezivaju Srbi ali da ima i Hrvata sa tim prezimenom. Ako je evidentno da recimo svi Komazeci potiču iz jednog istog sela koje je npr srpsko, odakle se pojavljuju njihovi prezimenjaci Hrvati? Mislim da su ljudi zbog ogromne diskriminacije i mržnje primorani da kriju svoje poreklo čim se odsele u Zagreb, Split ili bilo koji drugi veći grad, verujem da lakše dolaze do posla, izbegavaju neprijatnosti u školi, drugim rečima život im je lakši ako nisu Srbi. Inače isti taj sajt za moje prezime koje je vezano isklučivo za sever Crne Gore, nalazi da verovatno potiče iz okoline Bjelovara. Pretpostavljam zato da je puno podataka na osnovu kojih baziraju svoje teorije i pretpostavke upravo plod autorove mašte.
Ма ми смо СРБИ и готово!!!
Pozdrav prezimenjaci!
Živim u Bjelovaru,otac mi je iz Bosne.
Za djeda neznam nikad nismo bili u kontaktu.
Znam samo za djedovog brata da je bio zaposlen u vojsci kao i njegov sin(moj stric).
Ja te osobe znam iz usmene predaje.
Tko zna da li mi vučemo iste korijene.?.
Lijepo je za znati da je prezime sveprisutno kroz pisanu povijest.
Postovani prezimenjaci,dali je neko razmisljao o tome da bi ime nase familije moglo da povede korenje sa reke Plav ili sa plavskog jezera,sve informacije se svode na Hercegovinu ili Bosnu u okolini gradova Prijedor,Novi Grad,Sanski Most i sl,a po mom saznanju plavsica ima i u C Gori okolina Niksica……pozdrav prezimenjacima…..
Ja sam Plavsic pravoslavac iz Bosne, ovo su podaci koje ja imam o Prezimenu. Izvuceno iz jedne knjige o srpskim prezimenima. Svim danasnjim nosiocima prezimena Plavsic zajednicko je sto im se rodonacelnik zvao Plavsa. U osnovi ovog imena je baltoslovenska, staroslovenska i praslovenska rijec plav.
Od iste osnove nastala su i imena: Plavac, Plavas, Plavko, Plavus Ime Plavsa i prezime Plavsic izgleda da su posebno rasirena na nekadasnjim krajiskim prostorima.
Prezime Plavsic nalazimo na sibenskom prostoru u selu Prodolju 1441. godine. U Lici Plavsice nalazimo krajem 15. i pocetkom 16. vijeka. Na granicnom podrucju Austrije i Turske nalazimo Plavsice kao austrijske granicare od prve polovine 17. vijeka. Tako se 1638. godine pod komandom koprivnickog kapetana barona Ajbesvalda nalazio medju ostalima i Milen Plavsic (Millen Plawschitsch). U jednom platnom spisku spisku koprivnicke kapetanije iz 1651. godine Cvetko Plavsic je zastavnik. U isto vrijeme upisani su kao vojnici i Radovan (sluzio u Novigradu) i Marijan (u Bjelovaru), obojica Plavsici. Sa druge strane (desne) Save na osnovu jednog popisa granicara iz 1725. godine vidimo da je u Gradisci te godine (pod vlascu Austrije) bilo cetiri domacinstva sa prezimenima Plavsic (Plaffchich, Plaffica, Plafchich i Plafchich).
U jednom zapisu u Sibeniku pominje se 1653. godine Carambasa Plavza znaci Plavca, a mozda i Plavsa. U Razgovoru ugodnom (objavljenom 1756.) Andrije Kocica Milosica u jednoj od pjesama stoji: Malena se ceta podignula/ od Primorja mista kamenoga/ prid cetom je Plavsa harambasa/ silan uskok ispod imotskoga Plavsica danas ima u okolini Knina. U selima Golubic, Zargovic i Strmica slave Djurdjevdan i za njih se smatra da su porijeklom iz Bosne, odakle su se doselili u 16. vijeku. Za Plavsice znamo i u okolini Srpca.
U selu Sitnaz, uz bunu 1875. godine, zivio je Marko Plavsic i bio je gotovo sedamnaest godina knez u selu. Pomenute godine prebegao je u Slavoniju u Petrovo Selo.
Krajem proslog vijeka Plavsica koji slave Jovanjdan bilo je u parohijam: Visoko, Derventa, Bosanski Brod, Kostajnica i Sokolovo (Kljuc).
Djurdjevdan slave Plavsici u parohijama: Kola (Banja Luka), Blasko (Banja Luka), Derventa, Pribinic i Snjegotina (Teslic). Sarinci, Prijedor, Sokolovo (Kljuc), Stari Majdan, Ostra Luka. U parohijama Medina Donja (Mrkonjic-Grad) i Vagan (Sipovo) Plavsici slave Nikoljdan.
U isto vrijeme na nekadasnjim krajiskim prostorima sa druge strane rijeke Save Plavsici u Bastaji Velikim i Katincima u pakrackom protoprezviteratu slave Nikoljdan: u Pakracu i Obradovcima (vocinski protoprezviterat Djurdjevdan; Lonzici (trestenovacki), Kucancima (vocinski) Ilindan; Poucju (trestenovacki) Gospojina; Virovitici, Vocinu (vocinski) Jovanjdan ili Nikoljdan (hvala Ognjenu na ispravci); Orahovici (vocinski) Simindan. Postoje i naselja sa nazivom Plavsici, koja su dobila ime upravo po Plavsicima, koji su ga i osnovali. Plavsici su uglavnom zaseoci sledecih sela: Kola (Banja Luka), Podvidaca (Stari Majdan), Sokolovo (Kljuc) i Gnojnica (Tuzla).
Na koprivackom podrucju postoji selo Plavsinci, a kod Sinja nekada je postojalo naselje sa imenom Plavsa. U selu Dobrogosce (Slavonska Pozega) 1698. spominje se potok Plavsica (Plavcicha).
Interesantan je i nastanak sela Plavsinci u Slavoniji. Selo je dobilo ime po Plavsi (Plavcu) Magreticu koji je polovinom 16. vijeka komandovao nad 53 pesaka u Koprivnici.
O Plavsi znamo da je bio stric Ivana Magretica koji je 1542. godine uhvacen kao turski uhoda u okolini Krizevaca. Poslije nagodbe sa Austrijancima presao je na njihovu stranu sa svojim ljudima i tu se nastanio. Ovaj tekst pokazuje da su ime Plavsa i prezime Plavsic poznati jos od vremena srednjeg vijeka.
Ovo prezime i ime su najrasireniji po nasim sjeverozapadnim oblastima, prije svega prostorima nekadasnjih krajina a na drugim prostorima samo sporedicno.
ja sam plavsa porijeklom iz otoka kod sinja…vidio sam da ima dosta pravoslavaca s tim prezimenom(porijeklom iz okolice knina), pa me zanima dal vucemo iste korjene…? admire, tvoje prezime zasigurno vuce neke korjene, ako ne hrvatske, onda zasigurno krscanske(prije dolaska turaka) pozdrav
evo i ja sam plavšić. iz bosne sam, pa me interesuje dal neko zna dal moje prezime ima isto porijeklo kao ovo napisano???