Zoro

Prezime je istovjetno sa Zoro, s muškim oblikom imena Zora (latinski Aurora), koje je i naziv za prirodnu pojavu svjetlosti pri nastanku dana. Dakle, Zoro je isto što i Zoran, Zorislav i slična imena s korijenom zora.
Prezime Zoro je iznimno rijetko, ima ga manje od stotinu osoba u Hrvatskoj.
Sličnog su jezičnog postanja i prezimena: Zoroja (140, Gospić, Pokuplje, Moslavina), Zoroje (Duga Resa, Gospić), Zorović (110, Cres-Lošinj, Glina, Banovina).
Prezime Zoro zabilježeno je na mućkom području u austrijskom zemljišniku iz 1835. godine, u kojem su u Muću-Bidniću zabilježene tri obitelji s prezimenom Zoro: Antina, Grgina i Nikolina.
Popis stanovništva 1948. godine zatekao je u Muću-Bidniću četiri obitelji s prezimenom Zoro.
Danas u Muću Donjem danas žive 4 obitelji tog roda s ukupno 15 duša.
Pripadnici roda Zoro su zapadnohercegovačkih korijena, jer je u popisu bosansko-hercegovačkih Hrvata katolika iz 1741/1742. godine biskup fra Pavo Dragićević prezime Zoro zabilježio jedino u Grudama (danas sjedište istoimene hercegovačke općine), i to u dviju obitelji, kojih su domaćini bili: Grgo s 5 i Ivan s 13 duša u obitelji.
Dvadeset i pet godina kasnije u popisu biskupa fra Marijana Bogdanovića iz 1768. godine tri obitelji grudskih Zora služe se dužim oblikom prezimena Zorić: Grgo i Gašpar s 11 i Mate Zorić sa 6 članova u obitelji. Ova promjena prezimena rezultat je nastojanja Bogdanovićevog tajnika, koji je smtrao da sva hrvatska prezimena završavaju na –ić, što nije, pokazat će kasnija zbivanja, izdržalo ispit vremena.