Relja
S jezičnog motrišta prezime je istovjetno s osobnim imenom Relja, koje je nekoć glasilo Hrelja ili Krelja, što se ponegdje pretvorilo i u prezimena: Hrelja (470 osoba u Hrvatskoj, Istra), Hreljac (Crkvenica, Rijeka), Hreljak (Istra), Hreljanović (Rijeka, Sisak), Krelja (Pula).
Inače i Hrelja i Krelja nastali su od starijih oblika imenice "krilo": u Vodicama pokraj Šibenika u 17. stoljeću zabilježeno je "krelo", a u Brusju na Hvaru "hrelo". Dakako, ni narodni junak u epskoj pjesmi ne zove se slučajno Relja Krilatica ili Krilati Relja.
Na mućkom području Relje se pojavljaju u venecijanskom zemljišniku iz 1711. godine, kada je:
-u Muću zabilježena obitelj Stipana Rel(j)ića;
U austrijskom zemljišniku iz 1835. godine upisane su u Muću Donjem tri obitelji s prezimenom Relja: Antina, Matina i Petrova;
-popis stanovništva 1948. godine zatekao je u Muću Donjem 9 obitelji s prezimenom Relja.
Danas u Muću Donjem živi 7 obitelji tog roda s ukupno 24 duše, a u Muću Gornjem je jedna dvočlana obitelj s prezimenom Relja.
Relje su doselile najvjerojatnije s druge strane Dinare, iz Maovica pokraj Vrlike, gdje im danas prezime glasi Rejo, ali o njima malo kasnije. Doduše, ne treba posve odbaciti i mogućnost doseljenja i s drniškog područja, iz Nevesta, u kojem je u venecijanskom zemljišniku iz 1711. godine zabilježena obitelj Mate Rel(j)ića pokojnog Lovre.
Da bismo pratili prezimena uvjetno rečeno skupine Relja, počevši od Relje preko Reljića (Reljanovića) odnosno Reića do Reja, pomoći ćemo se znamenitim biskupskim popisima bosansko-hercegovačkih Hrvata katolika iz 18. stoljeća, i to na livanjskom području.
Godine 1741/42. godine biskup je fra Pavo Dragićević u Čaprazlijama pokraj Livna zabilježio 6-članu obitelj Mate Reića (u izvorniku Matthaeus Reich), a u Vržeralama također pokraj Livna je upisao 5-članu obitelj Vida Relje (u izvorniku Vitus Reglia).
Godine pak 1768. biskup je fra Marijan Bogdanović u svom popisu u Podhumu pokraj Livna upisao 7-članu obitelj Nikole Reljića (u izvorniku Nicolaus Reglich).
Dakle, već u 17. stoljeća tri su oblika ovog prezimena: Relja (Reglia), Reljić (Reglich) i Reić (Reich). U dijelu hrvatskih govora, u onim čakavskim, glas "lj" zamijenjen je glasom "j", a kad se on našao između dvaju samoglasnika, od kojih je jedan "i", često je ispadao, pa smo od oblika Reljić dobili Reić, a od oblika Relja novu tvorevinu Reja odnosno Rejo.
Prema tome na prijelazu iz 17. u 18. stoljeće s velikom seobom Hrvata katolika s livanjskog područja stižu u Cetinsku krajinu, pa i na Maovice, pripadnici roda ili rodova, koji u prezimenu imaju osobno ime Relja. U zemljišniku iz 1710. godine, a u sklopu banderije harambaše Stipana Biukovića iz Vrlike, upisana je tročlana obitelj Ivana Reljanovića pokojnog Petra, u kojoj nema djece, već odrastao muškarac i dvije odrasle žene.
Vjerojatno su ovo troje Reljanovića bili samo prethodnica ostatku obitelji, koja će tek kasnije stići u novo prebivalište na Maovicama pokraj Vrlike, jer je u popisu vjernika Splitske nadbiskupije iz 1725. godine nadbiskup je Ivan Laghi upisao 8-članu obitelj Grgura Reje , dakle s posve reduciranim prezimenom.
U austrijskom zemljišniku iz 1830. godine na Maovicama je zabilježena obitelj Josipa Reje Matina. Je li baš slučajno da danas na Maovicama susjednom drniškom području žive i Reljići i Reljanovići ?
Proces modificiranja prezimena, koja u osnovi imaju osobno ime Relja, može pratiti i na primjeru splitskih Reića, kojih je prezime, utvrdio je N. Kuzmanić, nekoć glasilo Reljić, a nakon doseljenja u čakavski Split, u kojem je štokavsko "lj" zamijenjeno s čakavskim "j", postali su Rejići odnosno Reići.
Inače, Relići odnosno Reljići zabilježeni su već 1582. godine u trima selima Poljičke Kneževine: Nutarnjem Docu, Dubravi i Gornjem Polju, a upisani su i u katalog poljičkog plemstva 1799. godine. "U Splitu se pojavljuju 1609. godine, kad se spominje Grgur Reić. Rodonačelnik današnjih Reića u Splitu je Marko s nadimkom Kovač, koji se 1628. oženio Ivanom Zubanović Domjanović iz Splita." Godine 1832. u splitskom Velom Varošu žive 84 stanovnika s prezimenom Reić, među kojima je najviše težaka, zatim drvodjelaca, trgovaca, mesara, pomoraca i službenika.
Dakle, livanjsko je područje vjerojatnija starina maovičkih Reja nego što je to Split, jer je svojedobno bilo neusporedivo lakše prijeći planinu Dinaru nego udaljenost od Splita do Maovica, s obzirom na pravac kretanja seoba stanovništva.
Danas na Maovicama žive 4 obitelji i 27 osoba s prezimenom Rejo. Čuvaju predaju da spadaju među najstarije rodove vrličkog područja, odakle su se raselili u Osijek (5 obitelji), Split i Kaštela
Inače, u Hrvata je čitav niz prezimena sličnih osnovom Relja-: Reić (263 osobe, Split), Relja (430, Šibenik, Dalmacija), Reljac (Rijeka, Pokuplje, Slavonija, 240 osoba), Reljan (Knin, sjeverna Dalmacija), Reljanović (310, Drniš, istočna Slavonija), Reljić (Knin), Reljica Kostić (Šibenik), Reljič (Vrbovsko), Reljić (610, Zadar, Zagora, srednja Dalmacija), Reljin (Pula), Reljković (Slavonski Brod).
O etimologiji RELJA:
Onomatolog prof.M.Simundic navodi ovo:
"R E L J A,m.
Reljica,Reljko.
Od starijega Hrelja<grc.Chreles.Zamuknuo ja glas h zatim l>lj.Nep.znacenja."(RJ.osobnih imena,Zagreb 1988,str.289.)
Etimolog prof.P.Skok naveo je:
"k r i l ,m(16. i 17.v.)=k r i l o…sveslav. i praslav.*(s)k r i d l o,"1.sredstvo za letenje,ala,2.(metafora),16.v.)…3.suknja(ugarski Hrvati,Hrv.primorje,Krasica,Susak,slov.),4.toponim"…Pored k r i l o postoji i prijevoj na e mjesto i:(cakavski) k r e l o=k r e l o n.(17.v,Vodice)"1.krilo,2.obod na sesiru=(h r <k r…)h r e l o,gen.h r e l pored h r e l e h(Hvar,Brusje)= na -i a k r e l j a"skrge"…Odatle antroponim H r e l j a>R e l j a K r i l a t i c a,hipkoristik H r e l j k o,odatle R e l j k o v i c=R e l k o v i c,pridjev.toponim H r e l j i n(Hrv.primorje)=H l e r i n…Oblik k r e l o nastao je po zakonu likvidne metateze iz IE.*(s)q e r-d l o.(Etimologij.rj.hrv.ili srp.jez.,knj.2,Zagreb 1972,str.195-6.).
15.11.2010. u Osječkoj bolnici rođena je curica imenom Relja Blažević. Jedinstvena je kao i njezino ime. Obožava te mama!
Mislim da sam jedina sa djevojačkim prezimenom Reljić u Puli .Moj otac je rodom iz Zadra.Pozdrav svim Reljićima.
“Redatelj i scenarist Mate Relja rođen je 29. kolovoza 1922. u Šibeniku.
»Vlak u snijegu«
Obitelj vuče podrijetlo s planine Svilaje(čitaj Moseć), odakle je njegov djed po ocu, Mate Vukorepa(ovo mu je prvotno prezime)-Reljić(nadimak kuće-familije) iz sela Planjane, kod Unešića, odselio u Šibenik i uzeo prezime Reljić,po kući.
Znači u Šibeniku su Relje-Reljići bar od 1870 otprilike.
A moguće da su i otprije negdi uzeli iz istog sela-Vukorepe, nadimak kao prezime.
Osnovana je i grupa RELJA na Fecebooku. Link je http://www.facebook.com/?ref=logo#!/group.php?gid=113330288689278
Reljića ima i u Slavonskom Brodu; Mirko, Nada, Petar, Jelena, Marko i Bruno , a ima i Relica, no ne znam im imena
U Dubravi kod Šibenika se nalazi dio naseljen Reljama (čak i adresa glasi Relje-Junakovići). Nisam siguran, ali mislim da su se Relje doselile u Dubravu kod Šibenika oko 1800. godine. Bilo bi dobro da oni koji imaju informacije o Reljama podjele iste s ostalima.
Dodao bih informaciju da u Konavlima u selu Popovici postoji obitelj Relja od 1700 i neke godine.
Nije spomenuto mjesto Relja u Zadru, koje je dobilo ime po Albancima (Arbanasi) koji su tamo stigli pod venecijansku vlast kao najamnici – vojnici. Ti su Relje vezani i uz svoje starije prezime Vladović, koji su došli od Skadra i dio ih je plemićkog podrijetla. Danas imamo u susjednom Dugopolju prezimena Vladović i Relja, pa ne moramo ići do Zadra. Ovo sam pročitao u feljtonu Srećka Lorgera u Slobodnoj Dalmaciji.